Iza spora oko tog izraza kriju se različiti pogledi na budućnost EU-a, odnos zajedničkih institucija i nacionalnih vlada te način na koji bi Unija trebala donositi ključne odluke, piše Politico.

Povod je prijedlog Von der Leyen da Kanada dobije status pridružene članice EU-a. Berlin se usprotivio tome, a napetosti su porasle nakon što je predsjednica Komisije upotrijebila taj izraz na samitu u Montrealu, samo nekoliko sati nakon što je Njemačka uspjela izbaciti tu formulaciju iz zajedničke izjave koju je odobrilo svih 27 članica.

Problem je u tome što je Merz ranije upravo status pridružene članice predlagao za Ukrajinu, kao mogući međukorak prema punopravnom članstvu u EU-u. Ta ideja nije naišla na potporu, a odbacio ju je i Kijev. U Berlinu zato potez Von der Leyen tumače kao svojevrsno potkopavanje kancelarove inicijative.

Iza spora oko naziva kriju se različite vizije EU-a

Razlika nije samo u terminologiji. Prema tumačenju Von der Leyen, status pridružene članice za Kanadu ne bi bio prijelazna faza prema punopravnom članstvu, već poseban oblik partnerstva za državu koja nikada neće postati članica EU-a. Takav status, kako je objasnila u Montrealu, ne bi podrazumijevao mogućnost pristupa Uniji.

Berlin je, s druge strane, imao drukčiju zamisao za Ukrajinu. Njezino približavanje EU-u trebalo je dobiti međustatus koji bi uključivao i određene pogodnosti, poput promatračkog statusa u Europskom vijeću.

Njemačka je svoje protivljenje ponovila na sastanku veleposlanika država članica u srijedu, a Von der Leyen ne namjerava odustati od predložene formulacije. Ipak, obje strane tvrde da žele produbiti odnose s Kanadom.

'Nema razlike u sadržaju. Oboje smo se obvezali na stvaranje jedinstvenog partnerstva kakvo nemamo ni s jednom drugom državom izvan Europske unije', rekao je njemački diplomat za Politico.

Glasnogovornica Europske komisije Paula Pinho također je poručila da Berlin i Bruxelles dijele temeljne ciljeve u odnosima s Kanadom.

Sukob se širi i na proračun i europsku sigurnost

Spor oko Kanade samo je jedan od pokazatelja sve izraženijih razlika između Merza i Von der Leyen. Njemačka je već najavila da neće prihvatiti sljedeći dugoročni proračun EU-a, koji je Komisija predložila u iznosu od oko dva bilijuna eura, ako se iz njega ne uklone stotine milijardi eura.

Različiti pristupi vidljivi su i u sigurnosnoj politici. Prijedlog Von der Leyen o osnivanju Europskog vijeća sigurnosti nije naišao na potporu Berlina te se okrenuo zasebnom formatu suradnje s Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom o osjetljivim pitanjima vezanima uz Ukrajinu.

Jan Techau, voditelj njemačkog odjela u konzultantskoj kući Eurasia Group i bivši autor govora u njemačkom ministarstvu obrane, smatra da se iza tih nesuglasica krije dublji institucionalni problem.

'Von der Leyen zauzela je izrazito integracionistički pristup Europskoj uniji dok se Merz potpuno udaljio od toga i govori o nacionalnim državama kao glavnim pokretačima europske politike', rekao je Techau.

Iako oboje pripadaju njemačkoj Kršćansko-demokratskoj uniji (CDU) i dijele niz političkih stajališta, Techau smatra da se kancelar nije pokazao onoliko sklonim jačanju europskih institucija koliko su se u Bruxellesu nadali tome.

Spor oko statusa Kanade zato je, prema njegovoj ocjeni, tek simptom mnogo šire rasprave: treba li za budućnost EU-a oblikovati zajedničke europske institucije ili će nacionalne vlade zadržati odlučujuću ulogu.

'To je pitanje koje je na mnogo načina nerješivo', zaključio je Techau.