Prema njihovim tvrdnjama, Xi je tijekom razgovora o Japanu postao izrazito emotivan i povišenim tonom kritizirao Tokio, što je iznenadilo američke dužnosnike jer ta tema prije summita nije dominirala razgovorima kineske i američke strane. Nekoliko izvora tvrdi da je upravo taj dio bio najnapetiji trenutak dvodnevnog susreta dvojice čelnika, piše Financial Times.

Nakon što je Xi kritizirao rast japanske vojne potrošnje i sigurnosnu politiku Tokija, Trump je odgovorio kako Japan mora zauzeti odlučniji obrambeni stav zbog rastuće prijetnje iz Sjeverne Koreje. Nije poznato je li pritom spomenuo i Kinu, koju Japan smatra najvećim sigurnosnim izazovom.

Christopher Johnstone, bivši visoki dužnosnik Bijele kuće za Japan, rekao je kako Xijev ‘oštar i zajedljiv pristup’ samo dodatno potiče Tokio da jača vlastite obrambene kapacitete. ‘Xijev nedostatak samosvijesti doista je nevjerojatan. Upravo njegovi potezi ubrzavaju stvaranje znatno snažnijeg Japana’, rekao je Johnstone. Dodao je kako zemlje regije više zabrinjava agresivna Kina nego ‘remilitarizacija’ Japana.

Kina navodi Japan kao najveći strateški izazov

Japan posljednjih godina u svojim obrambenim dokumentima upravo Kinu navodi kao najveći strateški izazov, ispred Sjeverne Koreje. Novi nacrt japanske obrambene strategije upozorava na sve agresivnije kineske vojne aktivnosti i produbljivanje suradnje Pekinga i Moskve.

Odnosi Pekinga i Tokija dodatno su se pogoršali nakon što je Takaichi prošle godine izjavila da bi mogući kineski napad na Taiwan mogao predstavljati ‘egzistencijalnu prijetnju’ Japanu i opravdati angažman japanske vojske. Kina je njezine izjave oštro osudila.

Peking je od tada nastavio pojačavati pritisak na Japan, uključujući i ograničenja izvoza rijetkih minerala dvojne namjene. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da je Japan ove godine povećao obrambeni proračun za 9,7 posto. ‘To ponovno pokazuje da s Japana pada maska “miroljubive države” i da klizi prema neomilitarizmu’, poručio je Peking.

Prema podacima Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira, Kina je prošle godine povećala vojnu potrošnju za 7,4 posto, na 336 milijardi dolara, dok je Japan izdvojio 62 milijarde dolara.

Tokio zabrinut

Nakon spornih izjava o Tajvanu, Takaichi nije dobila značajniju javnu podršku Trumpa ni vodećih američkih dužnosnika, što je u Tokiju izazvalo zabrinutost uoči summita u Pekingu.

Visoki američki dužnosnik izjavio je da je Trump tijekom sastanka s Xijem ‘naglasio duboko poštovanje prema japanskom narodu i svoj blizak osobni odnos s premijerkom Takaichi’, dok je američko izaslanstvo podsjetilo kinesku stranu na veliku američku vojnu prisutnost u Japanu.

U Tokiju pritom raste zabrinutost zbog stanja američko-japanskog saveza, posebno nakon izvješća da bi isporuka 400 projektila Tomahawk, koje je Japan naručio od SAD-a, mogla ozbiljno kasniti.

Dodatne reakcije izazvala je i Trumpova izjava da bi planirani američki paket naoružanja za Tajvan, vrijedan 14 milijardi dolara, mogao poslužiti kao dobar ‘pregovarački adut’ u odnosima s Kinom.

Kinesko veleposlanstvo u SAD-u optužilo je japanske ‘desničarske snage’ da pokušavaju ‘potkopati temelje regionalnog mira’ te pozvalo Japan da ‘zaustavi nepromišljenu remilitarizaciju’. Ured japanske premijerke odbio je komentirati slučaj.