Ljetni školski praznici u državama Europske unije traju od šest do čak 14 tjedana, no sve učestaliji toplinski valovi otvaraju pitanje treba li prilagoditi školske kalendare kako bi se djecu zaštitilo od ekstremnih vrućina
Prema podacima mreže Eurydice, koju financira Europska komisija, najdulje ljetne praznike imaju Italija, Malta, Latvija i Cipar. Talijanski učenici od nastave odmaraju 14 tjedana, dok djeca na Malti, u Latviji i na Cipru imaju 13 tjedana školskih praznika. Na drugom kraju ljestvice nalaze se Danska, Nizozemska i Njemačka, gdje ljetni odmor traje svega šest tjedana.
No kako toplinski valovi postaju sve češći i intenzivniji, pojedine zemlje, među njima Francuska, Španjolska i Italija, razmatraju promjene školskog kalendara. Među prijedlozima su raniji završetak nastavne godine i produljenje ljetnih praznika, objavio je Euronews.
vezane vijesti
Vrućine sve češće prekidaju nastavu
UNICEF procjenjuje da su tijekom 2024. godine toplinski valovi poremetili školovanje više od 900.000 učenika u Europi. Najvećem riziku izložene su škole u južnoj i jugoistočnoj Europi, gdje je broj izrazito toplih dana najveći, a očekuje se da će zbog klimatskih promjena taj trend dodatno jačati.
Podaci Europskog opservatorija za klimu i zdravlje (ECHO) pokazuju da se oko 16.650 europskih škola već danas tijekom školske godine suočava s danima u kojima maksimalna temperatura prelazi 30 Celzijevih stupnjeva.
Prema projekcijama za scenarij snažnog zagrijavanja, do 2050. godine najmanje jedan takav dan tijekom školske godine moglo bi imati oko 34.400 škola.
ECHO upozorava i da će se, nastavi li se sadašnji trend, između 68 i 82 posto dana s temperaturama višima od 30 stupnjeva događati prije početka ljetnih praznika, dok će ih između 18 i 32 posto biti nakon njihova završetka.
Škole već prilagođavaju raspored
Pojedine europske države već su ove godine posegnule za izvanrednim mjerama. U Francuskoj i Belgiji nastava je u nekim školama završila ranije nego što je bilo planirano, dok su pojedine obrazovne ustanove privremeno zatvorene zbog visokih temperatura. U Belgiji su sindikati zatražili da svaka učionica bude opremljena termometrom te da se nastava obustavi kada temperature prijeđu zakonski propisane granice.
U Španjolskoj su neke škole isprobale drukčiji raspored nastave. Umjesto u 8.30, nastava počinje u 8 sati, a završava u 15 umjesto u 16.30.
Najradikalniji prijedlozi predviđaju produljenje ljetnih školskih praznika, no kritičari upozoravaju da bi takva odluka mogla stvoriti dodatne poteškoće zaposlenim roditeljima, kao i obiteljima slabijeg socioekonomskog statusa.
