kamen spoticanja

Presuda o arbitraži nije kraj trakavice. Donosimo odgovore na ključna pitanja

Hrvatska i Slovenija ne mogu se dogovoriti oko granice u Piranskom zaljevu više od četvrt stoljeća

Hrvatska i Slovenija ne mogu se dogovoriti oko granice u Piranskom zaljevu više od četvrt stoljeća

Izvor: Pixsell / Autor: Zeljko Hladika/24sata/PIXSELL

Presudom haaškog Arbitražnog suda koja je najavljena za 29. lipnja, trebao bi napokon biti uklonjen najveći kamen spoticanja između Hrvatske i Slovenije. No ova arbitraža oko Piranskog zaljeva, ili Savudrijske vale kako ovu plitku uvalu zovu Hrvati, daleko je od posljednjeg čina. Otvara se niz pitanja s obzirom na to da je Hrvatska iz arbitraže izašla nakon velikog slovenskog skandala nazvanog Piranleaks: Je li odluka obvezujuća za Hrvatsku, može li nas tko kazniti ako ne poštujemo presudu?

Cijela priča oko arbitraže tekla je manje ili više glatko s tek sporadičnim izjavama slovenskih čelnika kako bi bilo dobro da cijelo sporno područje pripadne Sloveniji, dok prije dvije godine poput bombe nije odjeknula vijest potkrijepljena audiosnimkom dobivenom obavještajnim kanalima, iz koje je očito da slovenski član Arbitražnog suda Jernej Sekolec dogovara strategiju sa slovenskom zastupnicom u procesu Simonom Drenik.

Pale su ostavke, Slovenci su se posuli pepelom. No to je trajalo kratko. Njihova poprilično agresivna vanjska politika nastavlja po starom iako je bilo jasno da je proces nepovratno kontaminiran, da slovenska strana ima putra na glavi.

Hrvatska je jednoglasnom odlukom Sabora izašla iz Sporazuma o arbitraži, no to nije zaustavilo postupak pri Arbitražnom sudu. Slovenci su uvjereni kako će presuda biti u njihovu korist, dok je aktualna domaća politička garnitura poprilično nezainteresirana za ovu odluku.

Donekle i s pravom, Hrvatska je napustila proces, no u ovom kompliciranom postupku otvara se niz jednostavnih i konkretnih pitanja: Je li odluka Sabora iznad odluke Arbitražnog suda? Ako ne priznajemo odluku ako ona ide na ruku Slovencima, hoće li nas i može li tko kazniti? Imamo li mogućnost žalbe?

Povijesni susret nekadašnjeg slovenskog premijera Boruta Pahora i tadašnje hrvatske premijerke Jadranke Kosor u dvorcu Trakošćan u ljeto 2009. Nedugo nakon tog susreta potpisan je Sporazum o arbitraži

Povijesni susret nekadašnjeg slovenskog premijera Boruta Pahora i tadašnje hrvatske premijerke Jadranke Kosor u dvorcu Trakošćan u ljeto 2009. Nedugo nakon tog susreta potpisan je Sporazum o arbitraži

Izvor: Pixsell / Autor: Zeljko Hladika/24sata/PIXSELL

1. Može li se Hrvatska žaliti?

Ne. Odluka Arbitražnog suda je konačna i nema mogućnosti za žalbu. Odluka obvezuje stranke u postupku da provedu odluku Arbitražnog suda. Ako je potrebno, treba provesti i reviziju zakona kako bi se uskladili s odlukom Arbitražnog suda i to u roku od šest mjeseci od donošenja odluke.

2. Što ima veću težinu, odluka Sabora ili Arbitražnog suda?

Prema ranijim tumačenjima stručnjaka, Hrvatska ne mora prihvatiti odluku Arbitražnog suda, no mora se držati odluke Hrvatskog sabora.

3. Može li Hrvatska biti kažnjena zbog nepoštivanja odluke suda?

Direktne kazne ne postoje, no indirektne posljedice hrvatskog nepriznavanja odluke mogu biti umanjene intenzivnim diplomatskim  aktivnostima. Podsjetimo da je Europska komisija negodovala zbog hrvatskog napuštanja procesa, a tadašnji premijer Zoran Milanović poručio im je da Europska komisija nema pravnog temelja za angažman u ovom slučaju i da ne bi trebala biti uključena u ovaj, kao ni u jedan drugi od brojnih graničnih sporova između država članica.

Granični problem Hrvatske i Slovenije - Piranski zaljev

Granični problem Hrvatske i Slovenije - Piranski zaljev

Izvor: tportal.hr / Autor: Tatjana Janković

4. Može li nas se prisiliti da poštujemo odluku Arbitražnog suda?

Ne. Za ovakve odluke nema mehanizma prisile. Nema dakle govora o uporabi sile, prijetnji silom i slično. To bi predstavljalo najtežu povredu međunarodnog prava. 'Stranama u postupku se prepušta dobrovoljna provedba odluke sud ', tvrde pravni stručnjaci i podsjećaju da je arbitražni sud niže gradacije od međunarodnog suda. Državi se ne može oduzeti teritorij bez njezinog pristanka iako je slovenski predsjednik Borut Pahor nedavno suptilno priprijetio kako bi u slučaju da ne dođe do primjene presude, 'stanje na terenu moglo prerasti u incidente i konflikte'.

5. Kako je moguće da će odluka biti donesena bez nas?

Iako je Arbitražni sud nakon skandala Piranleaks zaključio da je Slovenija prekršila odredbe sporazuma, konstatirali su da te povrede nisu toliko teške da bi opravdale izlazak Hrvatske niti da utječu na neovisno i nepristrano donošenje odluka. Dakle, proces je nakon skandala nastavljen bez aktivnog sudjelovanja Hrvatske jer je hrvatski predstavnik Budislav Vukas, kojeg je RH imenovala članom Arbitražnog suda, podnio ostavku na to mjesto.

6. Kako ćemo u konačnici riješiti spor sa Slovenijom?

Prema svemu sudeći, bilateralno. Ako jedna od strana ne priznaje ishod na Arbitražnom sudu, spor s drugom državnom može urediti bilateralnim putem. Pitanje je kako će to funkcionirati s obzirom na to da do postupka na Arbitražnom sudu ne bi ni došlo da se moglo tako riješiti problem.

Do tada, zanimanje javnosti bit će usmjereno na odluku Arbitražnog suda 29. ovog mjeseca. Tko zna, možda će presuda ići nama u korist. Onda ćemo je valjda i priznati.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!