Obalna straža odabrala je postojeći objekt svoje službe u Kearneysvilleu u saveznoj državi Zapadnoj Virginiji kao buduću lokaciju Zapovjedništva za specijalne misije. Kako je objavljeno na njezinim stranicama, SMC će u potpunosti integrirati svoje Razmjestive specijalne snage pod jednim operativnim zapovjednikom kako bi se osigurao nadzor te poboljšale spremnost, učinkovitost misije i interoperabilnost u skladu sa zahtjevima službe i zajedničkim vojnim zahtjevima.

'Stvaranje Zapovjedništva za specijalne misije ključna je evolucija za našu službu. Pretvaramo naše najelitnije operativce u jedinstven i oštar instrument nacionalne moći. SMC nije administrativna promjena, već ulaganje koje osigurava da ovi elitni timovi, najbolje moguće obučene, opremljene i organizirane snage budu spremne zaštititi domovinu', rekao je admiral Kevin Lunday, zapovjednik Obalne straže.

Poznato je to da Razmjestive specijalizirane snage (DSF) imaju otprilike 2000 pripadnika, a oni djeluju u nekoliko ključnih postrojbi za rješavanje složenih pomorskih izazova. Među njima su timovi za pomorsku sigurnost (MSRT), elitna taktička postrojba slična SWAT-u, specijalizirana za protuterorističke i visokorizične operacije, kao i timovi za provođenje zakona (TACLET), a čine ih stručnjaci za suzbijanje trgovine ljudima i razbijanje transnacionalnih kriminalnih mreža.

Osnivanje u pravom trenutku

Također, imaju timove za pomorsku sigurnost i zaštitu (MSST), a riječ je o postrojbama koje upravljaju plovilima za brzo raspoređivanje u osiguravanju luka, plovnih putova i infrastrukture. Uz njih djeluju postrojbe za sigurnost luka (PSU), odnosno ekspedicijske snage koje pružaju sigurnost strateški važnim okruženjima zajedničkih službi. Pored svih njih, imaju regionalne ronilačke timove koje čine podvodni stručnjaci odgovorni za održavanje plovila, navigacijsku pomoć i sigurnost, a tehnički stručnjaci u Nacionalnim udarnim snagama (NSF) bave se ekološkim krizama i kemijsko-biološko-radiološko-nuklearnim incidentima.

Osnivanje SMC-a rezultat je nastojanja administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa da poveća korištenje Obalne straže u domaćim i međunarodnim vodama zbog niza izazova. Neki od njezinih timova nedavno su pomogli u presretanju i zapljeni tankera povezanih s Iranom u Indijskom oceanu, a ranije ove godine njezine specijalizirane snage progonile su u Atlantskom oceanu sankcionirani ruski tanker s naftom s Kariba. Te snage igraju i veliku ulogu u zapljeni velikih količina droge, provođenju imigracijskih zakona na moru, zaštiti luka i sudjelovanju u protuterorističkim operacijama.

'Geopolitički krajolik se mijenja, a potražnja za Razmjestivim specijaliziranim snagama Obalne straže je na rekordno visokoj razini', rekao je kapetan Robert Berry, voditelj tima za pripremu pokretanja djelovanja SMC-a. 'Ove snage su ključne za spremnost Obalne straže i njezinu ulogu globalnog lidera u odgovoru na nepredviđene pomorske situacije. Služba se oduvijek obraćala svojim specijaliziranim snagama da bi odgovorila na nacionalne prijetnje i katastrofe, a osnivanje ovog zapovjedništva prirodan je sljedeći korak u omogućavanju toga da one uvijek budu na vrhu', dodao je.

Valja podsjetiti na to da je povijesni razvoj specijalnih sposobnosti Obalne straže povezan s promjenama globalnog sigurnosnog okruženja nakon završetka Hladnog rata, a osobito nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. godine. Ti su događaji radikalno redefinirali američko poimanje pomorske sigurnosti, pri čemu je posebna pažnja usmjerena na zaštitu luka, energetskih terminala, pomorskih komunikacijskih pravaca i trgovačkih brodova od mogućih asimetričnih prijetnji. Kao odgovor na nove izazove, Obalna straža sada razvija integrirani koncept specijalnih snaga koje mogu brzo reagirati na incident u obalnom području, teritorijalnim vodama ili međunarodnom pomorskom prostoru.

Dvostruka funkcija na terenu

Iako je Obalna straža tradicionalno percipirana kao služba usmjerena na traganje i spašavanje, nadzor plovidbe i provedbu zakona na moru, razvoj specijalnih snaga pokazuje njezinu transformaciju u organizaciju sposobnu za djelovanje u suvremenim sigurnosnim krizama na granici između vojne i policijske sfere. Pritom se velika važnost pridaje interoperabilnosti s vojnim specijalcima i federalnim agencijama poput FBI-a i Ministarstva domovinske sigurnosti.

Operativna vrijednost specijalaca Obalne straže osobito dolazi do izražaja u konceptu sive zone, odnosno situacijama koje se nalaze između mira i otvorenog rata. Suvremeni sigurnosni izazovi uključuju piratstvo, krijumčarenje, pomorski terorizam, ilegalne migracije i aktivnosti državnih ili paradržavnih aktera koji djeluju ispod praga konvencionalnog sukoba. U takvom okruženju Obalna straža ima prednost jer raspolaže zakonskim ovlastima koje vojska često nema, a istodobno posjeduje dovoljno vojnih sposobnosti za djelovanje u kriznim situacijama. Upravo zbog toga DSF predstavlja instrument američke strategije pomorske sigurnosti koji može djelovati fleksibilnije od tradicionalnih vojnih snaga.

Važan aspekt djelovanja DSF-a jest međunarodna suradnja. Specijalizirane postrojbe Obalne straže redovito sudjeluju u vježbama s partnerskim državama, osobito u područjima Kariba, indopacifičke zone i Bliskog istoka. Te aktivnosti imaju dvostruku funkciju jer jačaju kapacitet partnerskih država i demonstriraju američku prisutnost na ključnim pomorskim pravcima. Na taj način DSF postaje instrument projekcije američkog utjecaja, ali u manje agresivnom i politički prihvatljivijem obliku od klasične vojne sile.

U strateškom smislu DSF predstavlja primjer prilagodbe sigurnosnih institucija suvremenom hibridnom sigurnosnom okruženju. Granice između vojnog, policijskog i civilnog djelovanja postaju sve manje jasne, a upravo sposobnost djelovanja na tom presjeku čini DSF iznimno važnim elementom američkog sigurnosnog sustava, stoga i ne čudi to da će imati vlastito zapovjedništvo.