intervju za globus

Premijer nakon 17 dana izlazi iz samoizolacije: Šteta je što se doprinos oporbe u ovoj krizi sveo na miniranje rada Stožera

16.12.2020 u 08:50

Bionic
Reading

Nakon gotovo 17 dana iz samoizolacije u srijedu izlazi premijer Andrej Plenković. Pozitivan nalaz na koronavirus dobio je 30. studenog, dva dana poslije nakon što je utvrđeno kako mu je pozitivna supruga. Posao predsjednika Vlade radio je od kuće, a od srijede nastavlja sa svojim redovnim aktivnostima. Očekuje li ubrzani oporavak Hrvatske i Europe nakon dolaska cjepiva, stanju u HDZ-u, Daytonskom sporazumu kao i Nacionalnoj razvojnoj strategiji te uvođenju eura, govorio je u intervjuu za Globus

'Imao sam blaže respiratorne simptome, izraženiji kašalj, zbog kojeg mi je i produljena izolacija, ali nije bilo temperature. Bitno je da je sve prošlo u redu i zahvalan sam liječnicima koji su mi pomogli.', rekao je za intervju Globusu predsjednik Vlade Andrej Plenković koji u srijedu, nakon gotovo 17 dana izlazi iz samoizolacije.

Ističe kako je zadovoljan kako je Vlada funkcionirala za to vrijeme i zahvalan kolegicama i kolegama, kako kaže, na predanom radu.

'Osigurali smo da Vlada i u tim okolnostima, koristeći digitalnu tehnologiju, funkcionira te da redovito izvršavamo sve aktivnosti i obveze. Održali smo u tom razdoblju čak pet sjednica Vlade, donijeli niz važnih odluka, imali brojne sastanke videovezom i brinuli o tome da Vlada i državni sustav funkcioniraju.', opisao je.

Plenković kaže kako su unatoč posljednjem snažnom postroženju mjera brojevi novozaraženih i dalje visoki iako njihov porast stagnira. Cilj je, napominje, da brojeve spustimo što prije i smanjimo širenje zaraze.

'Postigli smo dogovor oko prelaska srednjih škola na online nastavu te donijeli odluku koja se odnosi na posebnu organizaciju djelatnosti trgovina. Razmatramo i nove mjere, kao i proširenje postojećih. Ponovit ću da je naš prioritet bio i ostao očuvanje zdravlja naših građana i spašavanje svakog života. Tu treba jasno reći da nije izbor zdravlje ili gospodarstvo, nego - i zdravlje i gospodarstvo. Najlakše bi bilo uvesti još jedan lockdown, no malo tko pritom pita odakle onda za plaće i financiranje gospodarstva. A vidimo i u nekim drugim zemljama koje su se potpuno zatvorile da i dalje bilježe visoke brojeve novozaraženih i preminulih. Zato je izuzetno važno da se svi pridržavamo svih propisanih mjera kako bismo zajedničkim naporima smanjili broj zaraženih i pritisak na bolnice i zdravstveno osoblje koje daje sve od sebe da bi se spasio svaki život i održao zdravstveni sustav.', kaže premijer Plenković.

U nastavku prenosimo nekoliko pitanja na koja je predsjednik Vlade Andrej Plenković odgovorio Globusu.

Kolika je, zapravo, razina povjerenja u vlast? Činjenica je da se covid-19 razbuktao baš zbog toga što je malo tko spreman slijediti Vladine upute za ponašanje tijekom pandemije...

'Suočeni smo da i u ovakvoj krizi bez presedana, unatoč uvjerljivoj pobjedi HDZ-a na izborima održanim u srpnju ove godine, opozicija, kao i brojni akteri, koriste drugi val pandemije - koji smo mi i najavili, a oporba je, podsjećam, htjela izbore na jesen - nastojeći smanjiti povjerenje ljudi u Vladu i Stožer civilne zaštite RH u borbi protiv covida-19.

Situacija s kojom se sada suočava cijeli svijet, s pandemijom novog virusa o kojemu se još uvijek puno toga ne zna, ogroman je izazov za sve nas, a istovremeno nam se svima nameću neugodna ograničenja u svakodnevici koja su još donedavna bila nezamisliva. Razumijem da mnogi ljudi već gube strpljenje s mjerama i da im je dosta virusa. Žao nam je zbog svih koji su izgubili svoje najmilije i svih kojima je ograničeno poslovanje zbog restriktivnih mjera koje moramo donositi da bismo smanjili širenje zaraze. Za razliku od društvenih i gospodarskih problema za koje se očekuje da ih isključivo rješava država i politička vlast, u slučaju pandemije ovakvih razmjera mjere koje donose javne vlasti nisu dovoljne ako nisu popraćene osobnom odgovornošću svakog od nas, svi u svojim rukama držimo dio uspjeha. To je nešto sasvim novo, s čime se nismo dosad suočavali, barem ne u ovoj mjeri.

Mi smo otpočetka borbe s covidom-19 postavili načelo transparentnosti i dostupnosti svih informacija građanima. Uspostavili smo Stožer civilne zaštite koji sa stručnjacima i predstavnicima Vlade redovito kroz konferencije za medije i druge medijske nastupe izvještava javnost o svim aspektima vezano uz koronavirus. Naš je pristup taj da nema nijedne informacije vezane uz pandemiju ili mjere koje poduzimamo a da za nju javnost ne zna. Mislim da je takva redovita komunikacija važna za uspostavu povjerenja.

Ovakva kriza traži od svih nas usmjerenost na nacionalno jedinstvo, međusobnu solidarnost i visok stupanj odgovornosti kako bismo spasili što više života, a posredno i naše gospodarstvo koje je, uostalom, ključno i za financiranje zdravstvenog sustava.

Andrej Plenković, Predsjedništvo HDZ-a
  • Andrej Plenković, Predsjedništvo HDZ-a
  • Andrej Plenković, Predsjedništvo HDZ-a
  • Andrej Plenković, Predsjedništvo HDZ-a
  • Andrej Plenković, Predsjedništvo HDZ-a
  • Andrej Plenković, Predsjedništvo HDZ-a
    +12
Andrej Plenković, Predsjedništvo HDZ-a Izvor: Pixsell / Autor: Emica Elvedji/PIXSELL

Pitanje povjerenja bit će važno i po dolasku cjepiva. Bude li se velik udio stanovništva cijepio, brže ćemo se riješiti zaraze. Pokrenut ćemo i javnu kampanju jer želimo da sve informacije o cjepivu budu transparentne, jasne, znanstveno utemeljene kako bi se građanima objasnilo koje su koristi od njega i kako ih ono može zaštititi od bolesti.'

Kako komentirate neprekidne napade na Nacionalni stožer za politizaciju? Napadi na stožer uvijek su napadi i na vas osobno i na Vladu. Je li bilo pogrešaka u upravljanju zdravstvenom krizom?

'Stožer civilne zaštite je institucija Vlade RH i radi na temelju zakona, pod apsolutnim nadzorom Vlade. Legalnost njegova rada i odluka potvrdio je i Ustavni sud. Sve što smo činili otpočetka pojave virusa u Kini bilo je u interesu zdravstvene sigurnosti naših sugrađana, a pri donošenju svih odluka uključili smo i uvažavali stav struke, imajući na umu i sve druge dimenzije krize, koja nije samo epidemiološka nego i društvena i gospodarska. Kada kriza ovakvih razmjera obuhvati ne samo cijelu zemlju nego i svijet i traje gotovo godinu dana, a znanstvena zajednica još uči u hodu o tom novom virusu te sukladno novim saznanjima prilagođava preporuke, gotovo je nemoguće da katkad ne dođe do proturječnih izjava.

Šteta je što se doprinos oporbe u ovoj krizi sveo na miniranje rada Stožera. Kad sam 28. siječnja, prigodom najave odlaska tadašnjeg ministra Kujundžića, rekao da se Ministarstvo zdravstva mora fokusirati na prijetnju koronavirusa, tada su se mnogi u oporbi smijali i šalili na račun takve izjave. Potom su nastavili relativizirati covid-19, pokretali su inicijative protiv Stožera, za opoziv ministara i interpelacije, zazivali 400 tisuća izgubljenih radnih mjesta, a zahvaljujući pravovremenim mjerama Vlade koje su pomogle poduzetnicima i radnicima, danas imamo tri tisuće osiguranika više nego prije krize. Nastojanja oporbe da se o svemu odlučuje u Hrvatskom saboru samo dodatno razotkriva njihovo duboko nerazumijevanje prirode ove krize u kojoj je potrebno donositi odluke. Kako bi se, primjerice, u Saboru postigla dvotrećinska većina o tome treba li fizička distanca bili metar, metar i pol ili dva, koliko ljudi može biti u trgovinama ili na tržnici, i da ne nabrajam dalje? Ne želim ni pomisliti kakvo bi nam tada tek izgledalo upravljanje ove krize. U Hrvatskom saboru izglasani su svi potrebni zakoni koji omogućuju Vladi i Stožeru da donosi potrebne operativne odluke. I ovakav sustav nam je osigurao potrebnu fleksibilnost za donošenje svih potrebnih mjera u kratkim rokovima.

Ako u oporbi imaju vremena neodgovorno rušiti sve što činimo u borbi protiv covida-19, to je njihovo pravo, a mi ćemo nastaviti poduzimati optimalne mjere za zaštitu zdravlja i očuvanje gospodarstva.'

Nerijetko se pozivate na struku, znanstvenike i eksperte. Kako se onda može dogoditi duboko nerazumijevanje, koje nije moglo biti samo nesporazum, između dijela znanstvenika u vašem Znanstvenom savjetu i izvan njega i vaše Vlade u ovako teškom trenutku?

'Odmah da to jasno kažem. Znanstveni savjet nastavlja u punom sastavu raditi i svojim znanjem i iskustvom Vladi pomagati u donošenju odluka za suzbijanje širenja epidemije. U Znanstvenom savjetu su ugledni domaći i inozemni hrvatski stručnjaci, koji za svoj dobrovoljan rad u savjetu ne primaju nikakvu naknadu. Na samom početku stvari smo jasno postavili: od znanstvenika smo zatražili savjete kojima bi pomogli Stožeru u stručnom promišljanju i Vladi u donošenju odluka. Kazao sam da će Vlada samostalno donositi svoje odluke, imajući u vidu širu sliku, ne samo epidemiološku nego i društvenu i gospodarsku, i da članovi Savjeta za to ne snose odgovornost. I to je svima bilo prihvatljivo. Isto tako, svima sam rekao da se od njih ne očekuje da se politički svrstaju uz Vladu i pozvao sam ih da slobodno iznose svoje stavove u medijima kako bi mogli dati svoj znanstveni doprinos u informiranju naših građana o opasnostima koje ovaj virus predstavlja i zbog čega je potrebno pridržavati se donesenih mjera. Činjenica je da u Savjetu oko svih pitanja ne postoji uvijek suglasje, što je i očekivano od interdisciplinarnog tijela, koje smo tako sastavili upravo zato što smo htjeli da o tom novom virusu čujemo poglede iz različitih perspektiva: epidemiološke, javnozdravstvene, virološke, infektološke i biomolekularne. I neslaganje nije nužno loše, ali ono se može tako percipirati i negativno reflektirati u javnosti ako se prelije u javnom prostoru međusobnim napadima. Oni su možda znanstveno opravdani, ali javni prostor sigurno nije najbolje mjesto za to i u sadašnjoj situaciji to sigurno ne pridonosi toliko potrebnom većem povjerenju javnosti u znanost.'

U nadolazećem desetljeću Hrvatska mora savladati posljedice ove krize, ali i nadoknaditi zaostajanje u konvergenciji. Proračuni pokazuju da se uz prosječan rast od oko 3% u sljedećih deset godina Hrvatska može približiti razini životnog standarda od 75% europskog prosjeka. To piše u nacrtu Strategije. Je li dostizanje 75 posto današnjeg prosjeka EU dovoljan pomak nabolje?

'U Nacionalnoj razvojnoj strategiji postavili smo ciljeve koje možemo ostvariti i koji se temelje na realnim modelima i provedbi Strategije, a uvijek postoji mogućnost da konačan rezultat bude i bolji. Pritom je i ciljana brojka dosezanja 75% prosjeka razvijenosti EU ambiciozna, ali i ostvariva, s obzirom na to da se ne radi samo o tome koliki će rast ostvariti samo Hrvatska već koliki će rast ostvariti i ostale članice Europske unije, jer se time diže prosjek EU naviše. Promatramo li brojke iz proteklih godina, Hrvatska je 2008. dostigla 64% prosjeka EU, da bi zbog dulje i intenzivnije krize brzo pala na 60%. Oko te razine Hrvatska se zadržala više godina, do 2016. Dinamičniji rast našega gospodarstva od onog na razini cijele EU doveo je do rasta tog pokazatelja tijekom mandata ove Vlade, tako da je u 2019. godini razina razvijenosti Hrvatske dosegnula 65% prosjeka EU. Isto tako treba promatrati i predviđena kretanja u razdoblju idućih deset godina, u kojemu bi za dostizanje navedenog cilja Hrvatska u prosjeku trebala rasti oko jedan postotni bod dinamičnije od EU, na tragu čega smo i bili prije pandemije koronavirusa. Također treba naglasiti da 75% razine razvijenosti EU nije malo. To je udio koji približno ima Slovačka, a ta zemlja se navodi kao primjer uspješnog privlačenja inozemnih investicija, visokog izvoza roba i snažne proizvodnje. Uspješna provedba ekonomske politike i daljnja apsorpcija fondova EU u značajnoj će mjeri odrediti razlike u stopama rasta. Znatno smo podigli ugovorenost europskih fondova, s oko 9% na početku mandata na 83% krajem 2019. godine te na sadašnjih oko 108%, čime smo se svrstali među šest najuspješnijih država EU.'