Prvi kontingent platio je golemu cijenu. Od oko 13.000 raspoređenih vojnika, prema ukrajinskim procjenama, poginulo ih je do 3000. Ipak, nakon početnih velikih gubitaka prilagodili su taktiku te zajedno s ruskim snagama sudjelovali u potiskivanju Ukrajinaca iz Kurske oblasti.

Ukrajinska vojna obavještajna služba HUR procjenjuje da se oko 8500 sjevernokorejskih vojnika još nalazi na ruskom teritoriju. Raspoređeni su u četiri brigade i zasad uglavnom čuvaju granicu u Kurskoj oblasti, bez aktivnog sudjelovanja u borbama na okupiranom teritoriju Ukrajine, navodi BBC.

U početku su ginuli u velikom broju

Za Kim Jong Una slanje elitnih postrojbi u Rusiju bilo je najveće vojno raspoređivanje Sjeverne Koreje izvan zemlje u modernoj povijesti. U početku ni Moskva ni Pjongjang nisu priznavali njihovu prisutnost, a Rusija je tek u travnju 2025. službeno potvrdila njihovu ulogu.

Ukrajinski vojnici koji su se borili protiv njih opisivali su ih kao iznimno disciplinirane i spremne nastaviti napad unatoč velikim gubicima, ali i kao slabo opremljene te nedovoljno pripremljene za suvremeno ratovanje.

"Topovsko meso", tako ih je opisao ukrajinski vojnik koji se borio protiv njih u Kursku. Ispričao je da su Sjevernokorejci stalno napredovali u skupinama, čak i nakon što bi prethodne pretrpjele teške gubitke.

S vremenom su, međutim, naučili lekcije modernog ratovanja, posebno kada je riječ o dronovima. Stručnjaci u Južnoj Koreji upozoravaju da je upravo borbeno iskustvo jedna od najvećih koristi koje je Pjongjang izvukao iz rata.

Smrt umjesto predaje

Sjevernokorejski režim dodatno je veličao vojnike koji su radije počinili samoubojstvo nego pali u zarobljeništvo. BBC navodi snimku ranjenog vojnika koji je, dok su mu se približavali Ukrajinci, aktivirao granatu i prije smrti izgovorio ime Kim Jong Una.

Sam Kim kasnije je takve vojnike nazvao herojima koji su odabrali samoubojstvo kako bi sačuvali čast.

Od između 11.000 i 14.000 Sjevernokorejaca koji su se borili u Kursku samo su dvojica zarobljena živa. Jedan od njih rekao je novinarima da za sjevernokorejske vojnike samo zarobljavanje predstavlja zločin.

"Postati ratni zarobljenik jednostavno nije opcija", kazao je.

Kim zaradio milijarde

No vojno iskustvo nije jedina korist za Pjongjang. Južnokorejski analitičari procjenjuju da su prodaja oružja Rusiji i slanje vojnika Sjevernoj Koreji donijeli gotovo deset milijardi dolara.

To je golema svota za zemlju čiji se godišnji BDP procjenjuje na oko 30 milijardi dolara. Zauzvrat Pjongjang dobiva novac, naftu i hranu, a približavanje Moskvi istodobno mu omogućuje smanjivanje tradicionalne ovisnosti o Kini.

Suradnja dviju država zato sve manje izgleda kao privremeni savez zbog rata, a sve više kao dugoročno vojno i političko partnerstvo.

Zelenski tvrdi da Rusija već priprema infrastrukturu za prihvat novih sjevernokorejskih snaga te da Pjongjang planira poslati i dodatno balističko naoružanje.

"Rusija pomaže Sjevernoj Koreji da nauči moderno ratovanje, poboljša svoje oružje i stekne stvarno borbeno iskustvo. To predstavlja prijetnju svakoj zemlji u Aziji koja je u dosegu sjevernokorejskih projektila", upozorio je ukrajinski predsjednik.

Rusiji trebaju ljudi

Potreba Moskve za sjevernokorejskim vojnicima također raste. Zapadne i ukrajinske obavještajne službe procjenjuju da Rusija svakog mjeseca gubi oko 6000 vojnika više nego što ih uspije regrutirati.

Zbog toga se sve više oslanja na strane borce, uključujući ljude iz Kolumbije, Kenije, Kameruna i Sjeverne Koreje.

Za Moskvu i Pjongjang riječ je, zaključuje BBC, o odnosu od kojeg obje strane imaju koristi. Sjeverna Koreja dobiva novac, energente, oružje i ratno iskustvo, a Rusija prijeko potrebnu ljudsku snagu.

Sve upućuje na to da će Kim nastaviti slati vojnike u Putinov rat – barem dok mu se to politički, vojno i financijski isplati.