Zajam Europske unije Ukrajini u iznosu od 140 milijardi eura i dalje visi u zraku, a čini se da će tako ostati barem još dva mjeseca. Takva je trenutno situacija, nakon što je belgijski premijer Bart De Wever odlučno usporio plan o korištenju zamrznute ruske imovine za njegovo financiranje, piše POLITICO.

Belgija, inače jedna od šest osnivačica Europske unije, inače poznata po svojoj sklonosti kompromisima, ovaj je put odigrala sasvim drugačije. Na summitu u Bruxellesu uspjela je izlobirati da se tekst zaključaka znatno ublaži. Rezultat je dokument koji zapravo ne donosi nikakvu konkretnu odluku, već samo odgađa raspravu do sljedećeg okupljanja čelnika EU-a, ponovno otvarajući pitanje predanosti Unije Ukrajini.

Premijer Bart De Wever, čelnik desničarske flamanske nacionalističke stranke N-VA, pod sve većim je pritiskom kod kuće. Tvrdi da bi operacija mogla stvoriti ozbiljne financijske i pravne rizike za Belgiju, budući da se najveći dio zamrznute ruske imovine nalazi upravo u toj zemlji. Iako europski čelnici kažu da razumiju njegove brige, nisu uspjeli pronaći način da ga uvjere.

„Malo mi je kiselo što nas sada optužuju da smo nespremni“, rekao je De Wever novinarima, a samu ideju da bi belgijski porezni obveznici mogli završiti na udaru troškova opisao je kao „potpuno ludu“.

Trumpova sjena i europska nervoza

Dvosmislen stav Donalda Trumpa prema ratu u Ukrajini - unatoč tome što je ovoga tjedna sankcionirao dvije najveće ruske naftne kompanije - dodatno je pritisnuo Europu da pojača podršku Kijevu. Dok su europske vlade i Europska središnja banka (ECB) godinama odbacivale mogućnost korištenja ruske imovine za financiranje oružja i obnove Ukrajine zbog mogućeg kršenja međunarodnog prava, ta je ideja u posljednjim mjesecima postala sve izglednija kako se rat odugovlači.

EU je željela već ovoga tjedna dati Europskoj komisiji mandat da pripremi pravni prijedlog o zajmu. No, De Wever se pobrinuo da do toga ne dođe.

Maratonski pregovori

Cjelodnevni maratonski pregovori završili su kratkim prekidom bez dogovora, no čelnici su se kasnije navečer vratili za stol nakon što su njihovi savjetnici sastavili kompromisni prijedlog. Belgijski premijer pristao je da se u završnu izjavu summita unese formulacija kojom se Komisiji „ne priječi da dalje razmatra mogućnost“ korištenja ruske imovine, što je daleko od onoga čemu se Kijev nadao.

To je, prema riječima jednog europskog diplomata koji je sudjelovao u raspravi, „dovoljno uravnotežen tekst koji omogućuje tumačenja u skladu s različitim interesima i osjetljivostima - svatko u njemu može vidjeti ono što mu odgovara“.

Ipak, malo tko je mogao prikriti činjenicu da je ishod ponovno potaknuo sumnje u čvrstoću europske podrške Ukrajini, posebno kako se sukob približava svojoj četvrtoj godišnjici.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pokušao je umanjiti dojam zastoja, poručivši novinarima da plan „nije zakopan“. „Uspjeli smo razgovarati o tehničkim detaljima“, rekao je Macron, dodavši da se nisu razmatrale alternativne mogućnosti financiranja. Predsjednica ECB-a Christine Lagarde poručila je čelnicima da su „rizici povezani s kreditom upravljivi“.

'Ulog je jednostavno prevelik'

Dok je Belgija jasno signalizirala svoju nelagodu zbog plana, nacionalni i europski diplomati danima su pokušavali pronaći pravni okvir koji bi zadovoljio De Wevera, a istodobno omogućio Komisiji da nastavi s izradom prijedloga.

U ranijim verzijama zaključaka, pa čak i na jutro samog summita, stajalo je da dužnosnici trebaju „podnijeti pravni prijedlog“, što bi bio jasan signal da plan ide dalje. No, završna formulacija ublažena je u neodređeno „poziva Komisiju da što prije predstavi mogućnosti financijske potpore“, čime je odluka prebačena na idući summit. Taj je sastanak zasad zakazan za prosinac, iako dužnosnici ne isključuju mogućnost ranijeg okupljanja.

Prema diplomatskim izvorima, De Wever je procijenio da je ulog jednostavno prevelik. Većinu ruske imovine blokirane u Europi drži financijska kuća Euroclear, registrirana upravo u Belgiji, što znači da bi rizici u slučaju spora ili tužbi prvenstveno pali na njegovu zemlju.

Upozorio na ozbiljne posljedice

Belgijski premijer više je puta upozoravao kolege da bi plan mogao imati ozbiljne posljedice po Belgiju - i financijski i pravno. Njegov tvrdoglavi otpor, smatraju analitičari, dijelom proizlazi i iz domaćih političkih problema: De Wever se istodobno bori za dogovor o proračunu koji bi trebao vratiti belgijske financije u ravnotežu.

Četiri dužnosnika EU-a potvrdila su da je odbio kompromis u zadnji trenutak koji bi u zaključke unio strožu formulaciju u korist zajma. „Dogovorili smo se o čemu, sada moramo poraditi na tome kako“, izjavila je novinarima predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, pokušavajući ublažiti dojam blokade.

Na uvjeravanja Komisije da je operacija gotovo bez rizika, belgijski su diplomati duhovito uzvratili: „Avion rijetko pada, ali kad padne - posljedice su katastrofalne“, prepričala su dvojica diplomata razgovore iza zatvorenih vrata.