PREVISOKI KRITERIJI

Potpuni krah: U Hrvatskoj nije registriran nijedan profesionalni udomitelj, evo i zašto

  • Autor: S. S./Hina
  • Zadnja izmjena 06.04.2021 09:24
  • Objavljeno 06.04.2021 u 09:24
Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Izvor: Profimedia / Autor: Jaroslav Frank / Panthermedia / Profimedia

Od 1. siječnja 2019. kada je na snagu stupio zakon koji je konačno omogućio profesionalno bavljenje udomiteljstvom, u Hrvatskoj nije registriran nijedan specijalizirani udomitelj kojemu je to zanimanje, piše u utorak Jutarnji list.

Razlog propasti ideje o profesionalnom udomiteljstvu i činjenici da više od dvije godine nitko nije izrazio želju prihvatiti se ovoga posla leži u kriterijima propisanim Zakonom o udomiteljstvu, na što su udruge udomitelja unaprijed upozoravale resorno ministarstvo.

Zakon, naime, propisuje posebne uvjete za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva kao zanimanja. Ključni uvjet jest visoka stručna sprema, odnosno završen najmanje preddiplomski ili diplomski sveučilišni ili stručni studij iz osam područja: socijalnog rada, psihologije, edukacijske rehabilitacije, socijalne pedagogije, logopedije, radne terapije, fizioterapije i sestrinstva. Većina tih profesija u Hrvatskoj je deficitarna.

Osim u zahtjevu za visokom stručnom spremom, ministarstvo je očito pogrešno procijenilo i iznos naknade za profesionalne udomitelje: osnovica za izračun prava u socijalnoj skrbi iznosi 500 kuna, a naknada za specijaliziranog udomitelja iznosi 13 osnovica, odnosno 6500 kuna. Od starta je bilo teško očekivati da će se visokoobrazovna osoba za 6500 kuna mjesečno odlučiti baviti udomiteljstvom djece kao zanimanjem. Pogotovo jer zakon definira da je u slučaju specijaliziranih udomitelja riječ isključivo o udomiteljstvu djece s težim problemima u ponašanju, težim tjelesnim, intelektualnim ili višestrukim teškoćama u razvoju ili pak o teško bolesnom djetetu.

Broj udomiteljskih obitelji za djecu smanjuje se godinama, unatoč skupim kampanjama za promociju i višegodišnjem procesu deinstitucionalizacije, koji podrazumijeva postupno gašenje domova za djecu i prebacivanje cjelokupne skrbi za djecu na smještaj obiteljskog tipa. Po podacima ministarstva, danas o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi brine 1320 obitelji, oko 150 manje nego 2015. Od toga čak trećinu, njih 439, čine srodničke udomiteljske obitelji, odnosno one koje silom prilike skrbe o djetetu nekoga iz vlastite obitelji i neće se više baviti udomiteljstvom.

Svijeće ispred Klaićeve

Izvor: Pixsell / Autor: Luka Stanzl/PIXSELL

Problem je i što se značajno povećala dobna granica udomitelja. Po podacima Foruma za kvalitetno udomiteljstvo, koji okuplja 14 udruga, u samo tri godine došlo je do porasta prosječne dobi udomitelja s 55 na 60 godina, što je problematično jer udomitelju s navršenih 65 godina prestaje pravo na udomljavanje djece. Starije udomiteljske obitelji odlaze iz sustava, a mladih nema, pa predsjednica Foruma za kvalitetno udomiteljstvo Dubravka Čordašev zaključuje da udomiteljstvo u Hrvatskoj umire.

Katarina Bojšić iz Saveza udruga udomitelja Hrvatske kaže da se u udomiteljstvo ne ulaže te da punih 14 godina nije mijenjana opskrbnina, pa ona za dijete predškolskog uzrasta iznosi 1300 kuna, za školsko dijete 2000 kuna, a za dijete s teškoćama oko 2600 kuna.

U resornom ministarstvu najavljuju da će ići s izmjenama Zakona o udomiteljstvu kako bi se osnažilo specijalizirano udomiteljstvo za djecu.

S obzirom na uvjete i zahtjeve o skrbi djece sa specifičnim potrebama, koje su postavljene pred udomitelja, proteklo razdoblje pokazalo je da takva vrsta udomiteljstva nije dovoljno stimulirajuća. Kriza s epidemijom zasigurno je utjecala na odluku stručnih radnika da ostaju na trenutačnim radnim mjestima u javnim ustanovama, kažu u ministarstvu, a prenosi Jutarnji list.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!