U vodu uvijek treba ulaziti postepeno kako tijelo u dodiru s hladnoćom ne bi doživjelo šok, a osobe koje boluju od nekih kroničnih i težih bolesti trebale bi izbjegavati osamu i kupati se u blizini ljudi. U vodu nepoznate dubine ne bi trebalo skakati zbog mogućnosti zadobivanja ozbiljnih ozljeda.

Roditelji djecu moraju neprestano držati na oku, čak i ako ona znaju plivati, jer se u gomili lako izgube, kao što se lako utope i u plićaku, navodi se u preporukama i podsjeća da starije dijete ne može samo brinuti za mlađeg brata ili sestru te da je to roditeljska dužnost.

Neplivači ili osobe koje slabije plivaju trebaju koristiti pomagala za plivanje, izbjegavati plivanje u samoći te nastojati biti u blizini spasilaca.

Plivanje u slatkoj vodi zahtjevnije je od plivanja u moru i voda često zna biti mutnija pa djeca teže percipiraju dubinu. Rijeke su najopasnije jer su protočne, imaju virove te često mijenjaju tok dok jezera imaju nagle promjene dubine i temperature, a problem predstavlja i raslinje o koje se kupači mogu zaplesti i zbog panike utopiti.

U slučaju nevolje, treba ostati smiren, plutati na leđima i pokušati jednom rukom pozvati pomoć, a oni koji u vodi uoče nekog u nevolji odmah trebaju pružiti ili potražiti pomoć te pozvati broj 192 ili 112.

Unazad pet godina zagrebačka policija zabilježila je šest utapanja, ističu u nedjelju u priopćenju i napominju kako tijekom 2020., 2022. i 2023. na području njihove policijske uprave nisu zabilježili nijedan slučaj.