"Što se tiče samog čina takve stvari nisu izvanredne u smislu fatalnog nasilja i dogode se u svim drugim zapadnim državama. Iz toga zaključivati 'a priori' da je to specifikum naših prostora bilo bi pogrešno. Ne radi se o novom fenomenu i nečem neočekivanom kada govorimo o nasilju", kazala je za Hinu voditeljica Laboratorija za istraživanje nasilja Anna-Maria Getoš Kalac.

Dvadesetpetogodišnji Splićanin Filip Zavadlav u subotu je u središtu grada ubio trojicu mladića na motorima ispalivši 36 metaka te oštetivši dva vozila. Prema prvim informacijama, motiv ovog krvavog pohoda je osveta, a mladić koji se sumnjiči da je počinio zločin, prema tim informacijama, bio je posljednjih mjeseci žrtva zlostavljanja dilera zbog navodnog duga koji je prema njima imao njegov brat.

Društvenim mrežama nakon tih informacija proširila se jaka potpora trostrukom ubojici. Neki su u tim porukama isticali da bi mu donirali novac za odvjetnika, a neki poručivali da ga treba pomilovati.

Upravo na to upozorava Getoš Kalac s Katedre za kazneno pravo koja kaže da je društvena reakcija na sam čin fenomen u Hrvatskoj i takve se reakcije, ako uopće, rijetko mogu naći u drugim državama iako "kult obožavatelja ubojica" svakako postoji, pogotovo u SAD-u.

"Ono što je potencijalno štetno s nesagledivim posljedicama je široka društvena reakcija vezana uz podršku osumnjičenome. Mediji tome pridodaju veliki prostor pa se to još više prenosi i širi jer koji god portal otvorite, piše se o tome", kaže Getoš Kalac.

Ona ističe i da kada postoji bilo koje kazneno djelo gdje je motiv osveta, ljudi se zapravo senzibiliziraju s time, užive se u to.

"Otac ubijene kćerke nađe njezinog ubojicu i ubije ga. To se svakako ne bi smjelo i zakonom je zabranjeno, no na intimnoj razini svi mi kažemo: "Pa dobro, da, neka je, i treba tako"", dodala je.

Pritom je upozorila i da je kao posljedica ovakve široke javne podrške moguć "copycat" efekt uzimanja pravde u svoje ruke.

"Razmjere koje je to poprimilo, da to više nije intimno već bruji cijela država o tome, otvara mogućnost da bi osobe koje su tome potencijalno sklone, koje imaju takve crte ličnosti, mogle imati takav refleks nađu li se u sličnoj situaciji, pogotovo ako su labilne i željne medijske pažnje", kaže Getoš Kalac.

Stručnjacima zaduženima za to područje ostavlja pak pitanje ne spada li takva podrška možda pod vid javnog pozivanja na mržnju i nasilje, što je kazneno djelo. Pitanje je, ističe, i je li kazneno pravo pravi instrument kojim bi država trebala intervenirati na tu situaciju oko podrške počinitelju i nešto poduzeti ili bi to bilo ulje na vatru.

Matić: To nije podrška ubojstvu

Sociolog Renato Matić s Hrvatskih studija ocijenio je da poruke podrške trostrukom ubojici nisu podrška mogućnosti da "ljudi okolo hodaju naoružani kao u Teksasu i međusobno se obračunavaju".

"Čini mi se da je ta podrška poruka odgovornima u društvu koju hrvatsku državu nisu učinili pravno uređenim sustavom nego su ostavili tu otvorenu mogućnost da onaj tko je jači u mogućem trenutku izvuče nekakvu dodatnu dobit", kazao je taj sociolog za Hinu.

Poruka podrške po njemu nije nikako podrška ubojstvu i obračunima na cesti, koliko je izraz nezadovoljstva svih ljudi koji su na neki način osjetili nepravdu na svojoj koži, očekujući od pravne države da bude uređena, a da to nisu doživjeli.

"Opasnost je, bez diskusije, hodati po ulici s oružjem i istjerivati pravdu, ali je još opasnije od strane društvenih institucija, ostaviti takvu mogućnost kao opciju. Opasno je ponašanje države koja je pokušala biti pravno uređena, a to joj nije uspjelo", ustvrdio je Matić.

Nije joj uspjelo, nastavlja, s ratnim profiterima, sumnjivom privatizacijom, vezama političara i organiziranog kriminala. "To je opasna poruka, a ovo je posljedica. To nije nešto što se nije moglo prije djelotvorno prevenirati."

Pitanje je, kaže, može li se o cijeloj situaciji razumski raspravljati "zato što je, kad je riječ o nasilju, kriminalu i korupciji, svaka razumska rasprava u Hrvatskoj gotovo nemoguća, kao i kada se pokušava izvući odgovornost onih koji imaju dominantnu moć donositi odluke, i učiniti društvo uređenim, mirnim i sigurnim mjestom".

"Nikako se više ne smije dogoditi takav slijed okolnosti, koji će bilo koga navesti da pomisli kako je jedini način imati moć i zaštititi se tako da se uzme oružje i krene krojiti pravda", zaključuje Matić.