Spor dolazi u osjetljivom trenutku, uoči novog kruga pregovora ruskih, ukrajinskih i američkih predstavnika u Abu Dhabiju. Europske vlade brine to što američki predsjednik Donald Trump i njegovi suradnici imaju glavnu riječ u pregovorima, dok Europa, iako izravno pogođena ratom, teško pronalazi način da utječe na njihov ishod, piše Politico.

Nije riječ samo o odnosu prema Rusiji. Među europskim dužnosnicima raste i nepovjerenje prema Washingtonu te bojazan hoće li Trumpova administracija postići sporazum koji će zaštititi interese Ukrajine i europsku sigurnost.

Zašto su odlučili nazvati Putina?

Stubb i Støre razgovarali su s Putinom 27. listopada iz predsjedničke palače u Helsinkiju. Poziv je trajao oko 90 minuta, a dvojica čelnika prethodno su se savjetovala s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Njihova inicijativa uslijedila je nakon sastanka održanog 20. listopada u Oslu, na kojem su sudjelovali Zelenski i Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff. Stubb je tada ocijenio da su mirovni pregovori ponovno krenuli u dobrom smjeru, no već sljedećeg dana Witkoff se sastao s Putinom u Sankt Peterburgu, na nezadovoljstvo europskih saveznika.

Finski predsjednik i norveški premijer zaključili su da ne mogu prepustiti sav izravni kontakt s Moskvom Trumpu, Witkoffu i predsjednikovu zetu Jaredu Kushneru. 'Blisko surađujemo s europskim partnerima u pružanju potpore Ukrajini, ali jedini glas koji dopire do Moskve dolazi iz Washingtona', rekao je Støre za Politico. 'Ovaj se rat odvija u Europi. Misliti da će završiti tako da Europa ne razgovara s Moskvom, po meni je iluzija', dodao je.

Prema izvorima upoznatima s pripremama razgovora, dvojica čelnika mjesecima su razmatrala mogućnost zajedničkog poziva Putinu. Željeli su mu prenijeti ukrajinske zahtjeve i pokušati procijeniti postoji li s ruske strane spremnost na ozbiljne pregovore.

Što im je Putin rekao?

Razgovor je održan prema unaprijed dogovorenim pravilima. Svaka strana trebala je iznijeti svoje poruke bez prekidanja sugovornika.

Stubb i Støre najprije su prenijeli Putinovu ukrajinskom kolegi stajališta o budućim pregovorima. Zelenski inzistira na tome da se o teritorijalnim pitanjima može razgovarati samo izravno, na razini državnih čelnika, a prije toga potrebno je poduzeti korake prema smirivanju sukoba.

Dvojica nordijskih čelnika potom su otvorila i pitanje sigurnosti Baltičkog mora te važnosti očuvanja slobodne plovidbe i trgovine.

Kako Støre tvrdi, Putin je tijekom razgovora bio 'racionalan' i 'profesionalan' te je jasno iznio svoja stajališta. Rekao je da je spreman da ruski pregovarači sudjeluju na sastanku u Abu Dhabiju i pokušaju utvrditi postoji li prostor za napredak. No norveški premijer ni nakon razgovora nije bio uvjeren da Putin doista želi postići sporazum. Ni finska ni norveška strana ne očekuju velik pomak na predstojećim pregovorima.

Saveznici bijesni: 'Europa mora ostati jedinstvena'

Čim je finski predsjednički ured objavio vijest o razgovoru, uslijedile su kritike drugih europskih čelnika. 'Vrlo sam skeptična prema ovoj norveškoj i finskoj inicijativi. Mislim da Europa mora ostati jedinstvena, umjesto da svatko djeluje na svoju ruku', izjavila je danska premijerka Mette Frederiksen.

Švedski premijer Ulf Kristersson poručio je da se mir mora postići snagom, a ne popuštanjem Rusiji. Inicijativu je kritizirala i Litva. Poziv je komentirao i estonski premijer Kristen Michal. 'Europa ne bi trebala preuzimati ulogu posrednika. Ne smijete se dovesti u položaj u kojem pokušavate udovoljiti diktatoru', rekao je za Politico.

Neki europski diplomati smatraju da takvi razgovori Putinu omogućuju povratak u međunarodnu diplomaciju bez ikakvih ustupaka u Ukrajini. 'Previše je sredovječnih muškaraca koji žele završiti u povijesnim knjigama kao oni koji su riješili ovaj rat', rekao je jedan diplomat EU-a, kritizirajući inicijativu.

Međutim, nezadovoljstvo nije izazvala samo odluka o razgovoru s Putinom, nego i način na koji je pripremljen. Danska premijerka tvrdi da Stubb i Støre nisu dovoljno koordinirali potez s ostalim saveznicima. Dužnosnici upoznati s pripremama to demantiraju te navode da su prije razgovora bili obaviješteni i čelnici Francuske, Njemačke i SAD-a.

'Nismo tražili dopuštenje'

Støre ne smatra da je pogriješio. 'Ona je u pravu, jer nismo tražili dopuštenje', rekao je za Politico, odgovarajući na kritike danske premijerke. Objasnio je da se nordijske zemlje međusobno savjetuju, ali da to ne znači da svaki diplomatski potez moraju odobriti svi nordijski čelnici ili svih 27 članica Europske unije.

Stubb i Støre također tumače da nisu razgovarali u ime cijele Europe, nego kao čelnici dviju država koje graniče s Rusijom. Tvrde da su prije poziva usuglasili poruke sa Zelenskim te ga nakon razgovora izvijestili o njegovu sadržaju.

Ukrajinski predsjednik stao je u njihovu obranu. 'Oni nam doista pomažu', poručio je Zelenski.

Zanimljivo je da je inicijativu pohvalio i sam Putin. 'Vjerujem da je to bio ispravan potez', rekao je ruski predsjednik, dodajući da u Europi postoje političari koji ne žele nanijeti Rusiji strateški poraz, nego pokušavaju uspostaviti konstruktivan dijalog.

Europa podijeljena, Trump i dalje vodi glavnu riječ

Cijeli slučaj otvorio je pitanje tko bi uopće trebao predstavljati Europu u budućim pregovorima s Rusijom. Europski čelnici o tim će pitanjima imati priliku razgovarati i na neformalnom sastanku u Dublinu 13. studenoga, no zasad nema naznaka da bi mogli brzo usuglasiti zajednički pristup.

Unatoč porazu republikanaca na američkim međuizborima, Trump i dalje određuje tempo mirovnih pregovora. Europa, s druge strane, još nema predstavnika koji bi za pregovaračkim stolom mogao nastupati s usporedivim političkim utjecajem.