SJEDNICA VLADE

Plenković: DORH i policija ne dolaze po ispovijed u Vladu. Da smo ovo što su radili drugi čuli od mene, to bi bila revolucija sto posto!

  • Autor: Maja Šurina
  • Zadnja izmjena 24.09.2020 14:02
  • Objavljeno 24.09.2020 u 11:19
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Smjernice za izradu državnog proračuna za 2021. glavna su tema sjednice Vlade na kojoj se uvodno obratio premijer Andrej Plenković

Plenković se uvodno osvrnuo na aferu Janaf i rasprave koje se vode u javnosti. 'Rasprava se svodi na pitanje rada i neovisnosti institucija. Važno je da javnosti pošaljemo jasne poruke, a ne da kao predsjednik RH šaljemo zbunjujuće poruke javnosti. To govorim jer ispada da je problem ako Vlada i pravosudna tijela postupaju po zakonu. To je bit ove rasprave. Jedan dio medijskih i političkih krugova se čudi što Vlada postupa po zakonu. Neki još nisu razumjeli koja je naša politika u borbi protiv korupcije. A politika je jasna - nema nedodirljivih, nema imena i prezimena, nema stranačke iskaznice koja bi ga zaštitila od tijela. To je bit', kazao je Plenković.

Podsjetio je da su mnogi pravni stručnjaci pojasnili kako se radi i kako postupaju javna tijela i tko u pojedinoj fazi može znati što ona rade. 'Stvar je savršeno jasna. Očito ima nekih kojima takav način postupanja djeluje kao da nije normalan. E, to je onda problem. Ali ne naš problem, nego problem toga kako se postupalo u vrijeme neke druge Vlade. Zato šaljem poruku da je postupati po zakonu dobro, normalno i očekivano. I ne treba biti previše kreativan. Da mi razmišljamo i djelujemo kao drugi, kome bi bilo u interesu više nego meni da u slučaju Varga prije dvije godine ne puknu mjere, nego da se dozna tko je naručitelj tih lažnih SMS-ova. Kome bi bilo više u interesu nego meni da znam prije imenovanja nekog direktora nekog državnog poduzeća da postoji aktivnost koja postavlja u pitanje njegov integritet. Kome bi bilo više u interesu nego meni da u slučaju Rimac ne puknu mjere baš prije parlamentarnih izbora', kazao je Plenković.

'DORH i policija rade svoj posao po zakonu i ne dolaze na ispovijed u Vladu. To je normalna zemlja i uljuđena demokracija. Nije dobro da postupanje po zakonu ispada čudno', kazao je Plenković.

'Da smo čuli ovo što smo čuli zadnjih dana od mene, to bi bila revolucija sto posto, ja vam to garantiram. Trebaju svi skupa shvatiti što znači borba protiv korupcije. Tijela će i dalje raditi po zakonu, tako da više svi moraju shvatiti da smo u demokraciji i vremenu trodiobe vlasti i da nema tog autoriteta koji će određivati koji će se procesi voditi', rekao je premijer.

Spomenuo se i smjernica za izradu proračuna. 'U odnosu na ranije projekcije predviđamo pad BDP-a od osam posto u 2020., što je dobro, to je manji pad. Očekujemo realni rast BDP-a u 2021. od pet posto, a u 2022. od tri, četiri posto', rekao je Plenković, dodavši da je za Vladu najvažniji program oporavka.

Najnovije podatke o stanju s koronavirusom iznio je ministar zdravstva Vili Beroš. 'U Hrvatskoj brojke na tjednoj razini padaju treći tjedan zaredom. Stopa novozaraženih u zadnjih sedam dana manja je za 5,2 posto u odnosu na prethodni tjedan. S tim u vezi, tendencija smanjenja postotka hospitaliziranih u odnosu na broj akutnih slučajeva iznosi 13 posto. Od početka epidemije postotak umrlih u odnosu na postotak zaraženih je 1,68 posto. Dolaze respiratorne infekcije te je važno držati se mjera. Pravovremeno cijepljenje protiv drugih respiratornih infekcija pravovaljana je prevencija', rekao je Beroš.

Marić: Projicirani pad BDP-a u 2020. osam posto

Vlada je na sjednici donijela smjernice za izradu državnog proračuna za 2021., prema kojima se projicira pad BDP-a za ovu godinu od osam posto, rast u 2021. za pet posto te rast od tri, četiri posto u 2022.

Prihodi državnog proračuna u 2021. godini po Vladinim projekcijama iznosit će 147,1 milijardu kuna. Godinu kasnije trebali bi iznositi 154,3 te 156,7 milijardi kuna u 2023. godini.

Rashodi državnog proračuna 2021. trebali bi iznositi 157,7 milijardi kuna, što je povećanje u odnosu na plan za ovu godinu od 3,3 milijarde kuna, no taj plan će biti premašen zbog rashoda za mjere za očuvanje radnih mjesta.

Ministar financija Zdravko Marić kod prihoda ističe one od pomoći, koji bi u idućoj godini trebali iznositi 25,1 milijardu kuna, većinom iz europskih fondova. Kod rashoda napominje da će državni proračun u potpunosti jedinicama regionalne i lokalne samouprave kompenzirati gubitak prihoda od poreza na dohodak.

Ovogodišnji proračunski manjak opće države trebao bi po Vladinim projekcijama iznositi 6,7 posto BDP-a, u 2021. godini 2,9 posto, što je unutar Mastriških kriterija, 2022. godine 2,1, a 2023. godine 1,6 posto.

Javni dug u 2020. godini Vlada očekuje na razini od oko 86 posto BDP-a, a u iduće tri godine očekuje se smanjenje toga udjela po prosječnoj stopi od dva postotna boda godišnje.

Što se tiče inflacije, za 2021. godinu projicira se njezina stopa od 0,8 posto, a u srednjoročnom razdoblju blagi rast na 1,2, odnosno 1,3 posto.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!