PRIJETNJA BIORAZNOLIKOSTI

Plastičnim otpadom ugrozili smo i Arktik!

  • Autor: P.S.
  • Zadnja izmjena 29.10.2012 07:41
  • Objavljeno 29.10.2012 u 07:00
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Nova studija otkriva da se količina plastičnog otpada na dnu dosad gotovo netaknutog Arktičkog oceana udvostručila u posljednjih deset godina, što je najnoviji znak ekološke štetnosti globalnog otpada, piše Suddeutsche Zeitung

Arktički ocean već se dugo vremena smatra gotovo netaknutim. No, u posljednjih deset godina količina plastičnog smeća na dnu oceana je udvostručena, a sada je već 'veća od količine zabilježene u dubokom morskom kanjonu nedaleko od industrijaliziranog portugalskog grada Lisabona', navodi se u novoj studiji čije detalje donosi Suddeutsche Zeitung

Plastično smeće ne pluta okolo po morskoj površini: ti ostaci moderne civilizacije tonu na dno svjetskih oceana.

Istraživanje koje je proveo Institut za polarna i podmorska istraživanja Alfred Wegener/AWI pokazuje da je plastični otpad ne samo pronašao svoj put do jednog od najudaljenijih kutaka planeta, već i da je količina plastičnog otpada dnu Arktičkog oceana udvostručena posljednjih 10 godina, piše Suddeutsche Zeitung

Za svoju studiju morska biologinja Melanie Bergmann usporedila je 2.100 fotografija dubokog morskog dna iz Instituta za duboko more zvjezdarnice Hausgarten. Ovaj opservatorij nalazi se između Grenlanda i norveškog otoka Spitsbergen. Njegove kamere dopiru do 2.500 metara, oko 1,5 metar iznad oceana, te fotografira morsko dno svakih 30 sekundi.


Ove fotografije se uglavnom koriste za snimanje promjena bioraznolikosti, ali kad je pregledala slike, Bergmann je pogodila činjenica da je na fotografijama iz 2011. bilo vidljivo mnogo više smeća nego na fotografijama ranijih ekspedicija.

'Otpad se može vidjeti na oko jedan posto slika iz 2002, prije svega plastike', stoji u izvješću. 2011. na oko dva posto slika nalazi se smeće, što je Bergmann dovelo do zaključka da se količina smeća na dnu oceana udvostručila u posljednjih deset godina, piše Suddeutsche Zeitung

Slike ne otkrivaju odakle smeće dolazi. Bergmann sumnja da su povećane količine posljedica skupljanja i stanjivanje arktičkog leda, kao i intenziviranje prometa brodova u tom području. Istraživanje o otpadu na plažama otoka Spitsbergen pokazuje da je u pitanju smeće s ribarskih brodova.

Na dnu oceana '67 posto plastike zapetljalo se ili koloniziralo beskralješnjake poput spužve (41 posto) ili morske anemone (15 posto)'. Kako plastične vrećice mogu utjecati na procese izmjene plinova, Bergmann vjeruje da je moguće da bi smeće dugoročno moglo promijeniti sastav vrsta i biološku raznolikost na dnu oceana.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi