sustav zaostao u vremenu

Pitali smo bivše ministre što nam je donijelo 26 godina reformi i zašto su rezultati državne mature sve slabiji. Evo što su rekli

  • Autor: Ivana Ivandić
  • Zadnja izmjena 24.07.2018 06:53
  • Objavljeno 24.07.2018 u 06:53
Bivši ministri obrazovanja Vedran Mornar, Ljilja Vokić, Dragan Primorac i Predrag Šustar

Bivši ministri obrazovanja Vedran Mornar, Ljilja Vokić, Dragan Primorac i Predrag Šustar

Izvor: Pixsell / Autor: montaža / Neven Bučević / tportal

Rezultati državne mature iz godine u godinu sve su lošiji, što su pokazale i ovogodišnje statistike. Sve više učenika ne uspije položiti maturu, a sve manje ih se prijavljuje. Ove godine palo je 649 gimnazijalaca, što je porast od više od 50 posto u odnosu na 2017. Obrazovna reforma provodi se skoro 30 godina, a pomaka još uvijek nema. Stoga smo pitali sadašnju ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak i nekoliko bivših ministara zbog čega su rezultati državne mature tako poražavajući

U sadašnjem Ministarstvu znanosti i obrazovanja smatraju da je problem u zaostalom obrazovnom sustavu.

'Između ostalih, riječ je o većim dijelom zastarjelom sustavu poučavanja i učenja koji ne osigurava djeci znanja i vještine za rješavanje konkretnih problema i zadataka', navodi Divjak te dodaje kako s druge strane vesele vrlo pozitivni pomaci i dobri rezultati u STEM području jer je upravo jačanje toga, u Hrvatskoj deficitarnog područja, jedan od ključnih ciljeva Ministarstva.

Od jeseni kreće obrazovna reforma koja bi trebala promijeniti i poboljšati postojeći sustav te omogućiti učenicima da izađu iz škole sa znanjem potrebnim za život.

'Poboljšanja su moguća odmicanjem od učenja činjenica napamet i usmjeravanjem na podizanje vještina rješavanja problema i kritičkog razmišljanja tako da bismo dobili bolje rezultate na višim razinama. Upravo to je zadaća obrazovne reforme. Međutim reforma se ne uvodi zbog mature, nego da našim učenicima omogućimo stjecanje vještina primjenjivih za život', objašnjava Divjak.

>>> Kako se stvaraju neznalice: Znate li koliko treba znati za prolaz na maturi?

No ne slažu se svi s time da je ova reforma rješenje za postojeće probleme. Bivša ministrica Ljilja Vokić smatra kako je apsurdno dati tablete učenicima prvog razreda.

'Gdje su čovjek i druženje? Djeca će postati zombiji. Važno je rasteretiti gradivo i usmjeriti djecu na razmišljanje, povećati plaće nastavnicima te omogućiti svima jednake uvjete. To predlažu ljudi koji nikada nisu radili u školi i ne razumiju je. To je sve samo biznis', naglašava Vokić, ministrica od 1994. do 1998. godine, te dodaje da za primjer treba uzeti europske zemlje poput Austrije, Slovenije, Češke i Slovačke.

Bivša ministrica obrazovanja Ljilja Vokić

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Visnjic/PIXSELL

Na upit zašto reforme u obrazovanju traju već 26 godina, a rješenja još uvijek nema, istaknula je kako je problem u tome što nema dovoljne potpore i sredstava.

>>> 'Uči se za znanje, a ne za ocjenu, ali znanje moramo ocijeniti'

Da za primjer treba uzeti druge europske zemlje, pogotovo u matematičkim, prirodoznanstvenim i gospodarstvenim područjima, slaže se i Predrag Šustar, na mjestu ministra znanosti i obrazovanja 2016. godine.

'Sigurno je to da sustav treba reformirati. No prvo treba odrediti što je to zastarjelo. Prijašnji sustav ima i dobrih rezultata. Ne može se samo odbaciti staro i uvesti novo. Potrebno je uključiti i nastavnike, od njih se kreće jer su oni ti koji prenose znanje. Potrebna je i precizna analiza koja nije kvalitetno provedena. Također, više pozornosti treba obratiti na recenzije vezane uz obrazovnu reformu. Onda treba ići u reformu', objašnjava Šustar te dodaje da je treba provoditi brzo i gradualno jer je problem to što živimo u svijetu u kojem se promjene događaju jako brzo.

Šustar je istaknuo i važan propust obrazovne reforme koja kreće od jeseni.

  • +3

Bivši ministar znanosti i obrazovanja Predrag Šustar

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

'Reforma ne uključuje visoko školstvo, što je vrlo važan čimbenik, a na sveučilištima ima puno prostora za napredak. Odnosi se samo na osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, što je dobro, ali tu staje. Reforma treba ići od početka do kraja', ističe.

Dodaje i kako zaostajemo za ostalim državama, primjerice nedostaje nam tehničko sveučilište. Osim toga, sve više nastavnika i mladih talentiranih ljudi odlazi u inozemstvo, što ne smijemo dopustiti.

U odnosu na Vokić, Šustar smatra da je problem u nedostatku političke volje, odnosno političari se moraju dogovoriti, što je kočnica u provedbi reforme u obrazovanju.

>>> Pitali smo zašto sve više učenika pada maturu, odgovor bi vas mogao iznenaditi

Vedran Mornar, ministar od 2014. do 2016. godine, slaže se s aktualnim vodstvom Ministarstva da je sustav zastario te da je potrebna reforma, a sadrži li ona sve potrebno kako bi se riješili postojeći problemi, to nije htio komentirati.

  • +2

Vedran Mornar predao dužnost novom ministru Predragu Šustaru

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl

'Sustav je inertan te treba volje, rada i financija. Nadam se da sada ima toga', njegov je odgovor na upit zašto već skoro 30 godina nema odgovarajućeg rješenja.

‘Osim što je svima postalo jasno da državna matura prikazuje realno stanje u sustavu obrazovanja, nedvojbeno je to da ona objektivno i nepristrano, pod jednakim uvjetima i kriterijima, vrednuje učenička postignuta znanja, vještine i sposobnosti’, objašnjava još jedan bivši ministar znanosti i obrazovanja, Dragan Primorac, te dodaje kako je sustav potrebno razvijati i prilagođavati, a ne čekati da se mijenja sam od sebe.

'Državna matura je uvedena prije više od desetljeća i naravno da je pitanje je li ovaj sjajan projekt istodobno praćen nužnim promjenama metoda i oblika poučavanja koje su od početka trebale pratiti koncept državne mature', ističe.

  • +11
  • +8

Dragan Primorac

Izvor: tportal.hr / Autor: Lucija Bušić

Također, naglašava kako sustav nije teško ili nemoguće mijenjati te navodi primjer iz svoga mandata, od 2003. do 2009. godine.

'Tako je, primjerice, na početku moga mandata 2003. godine Hrvatska imala svega sedam posto osoba sa završenim sveučilišnim studijem. Zbog nebrojenih mjera koje smo uveli u sustav visokog obrazovanja danas Hrvatska ima 25 posto osoba sa završenim sveučilišnim studijem', kaže Primorac.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!