Nastavljena je serijom tučnjava u noćnim klubovima i ispred njih, ovog ljeta neobično često u Istri, u kojima su se - opet neobično često - na suprotnoj strani nalazili turisti iz Slovenije.

Policajci u fušu i redari bez dozvola

U nekim od tih incidenata sudjelovali su licencirani i čak uniformirani zaštitari, a u drugima, poput onoga u splitskom noćnom klubu Boiler ili makljaže ispred porečkog kluba Saints & Sinners, tek osobe koje su na zaštitare vizualno podsjećale jer se odijevaju neobično uniformno.

Kako se u pravilu naknadno otkrije, često se radi o mladićima povezanima ili sa svijetom borilačkih sportova ili s kriminalnim polusvijetom. A katkad i s oba.

U kuloarima je nesporno to da se upravo u noćnim klubovima i oko njih redovito može vidjeti pripadnike interventne ili specijalne policije. Izvan službe, ali na zadatku koji obavljaju za privatne vlasnike klubova i dnevnicu koja je do prije tri godine iznosila oko 500 kuna, a sada se kreće između 100 i 150 eura.

'Na ulazu su uvijek licencirani redari dok na šanku često dežuraju policajci', objašnjava jedan od sugovornika tportala. Dodaje da oni nemaju licence ili odobrenja, već je naprosto riječ o radu na crno.

Disciplinski postupci i zakonske kazne

Policijski rad 'u fušu' nije riješen sistemski niti postoji kao uhodana mogućnost, nego se odobrava u pojedinačnim slučajevima i nakon poprilično složene procedure koju zbog toga gotovo svi zaobilaze.

'Uostalom, problemi su zapravo rijetki i događaju se tek kada u nekom klubu izbije incident i policajci u civilu interveniraju kao redari, odnosno primijene silu ili dospiju u fizički obračun. Tada imaju puno toga objasniti svojim kolegama u uniformi i objašnjenja da su se na šanku našli posve slučajno više ne prolaze', objašnjava za tportal osoba vrlo dobro upućena u situaciju na ovoj sceni.

U splitskoj policiji pak neslužbeno doznajemo da su samo u prošloj i ovoj godini pokrenuta četiri disciplinska postupka zbog rada na crno u noćnim klubovima. Tri postupka završila su uvjetnim prestankom radnog odnosa, a jedan policajac trajno je izgubio posao.

'Nije tajna ni to da policajci iz kontinentalnih županija ljeti često rade u klubovima na obali, posebno u manjim mjestima. No to se može otkriti, odnosno službeno potvrditi, tek kada dođe do incidenta', objašnjava još jedan od sugovornika tportala.

Incident u Boileru i racije policije

Policajci koji na ovaj način rade u fušu, osim disciplinski, zakonski mogu odgovarati zbog obavljanja neregistrirane djelatnosti, odnosno rada 'na crno', za koji je propisana globa od 1320 do 3980 eura – kao uostalom i za druge građane, pa eventualno sportaše ili osobe iz krim miljea koje na ovaj način zarađuju novac ili iz nekog drugog razloga 'kontroliraju situaciju' u klubovima.

Spomenuti incident u splitskom klubu Boiler iz travnja ove godine simptomatičan je za stanje koje vlada na ovoj sceni: najprije je bilo objavljeno da je došlo do 'obračuna među gostima', ali snimke koje je potom objavila Slobodna Dalmacija nedvojbeno su dokazale da su nelicencirani redari jednog gosta teško pretukli i izbacili iz kluba.

Uslijedila je demonstracija splitske policije te je upravo u tom klubu izvela dvije racije i objavila da je ukupno 21 osoba 'obavljala poslove pružanja privatne zaštite bez potrebnih odobrenja, bez dobivenih licencija i bez prethodno pribavljene formalne mogućnosti da obavljaju navedene poslove, a što je u suprotnosti sa zakonom'.

Pored toga su pročešljani drugi segmenti poslovanja Boilera pa je utvrđeno da je u njemu boravilo više osoba od dopuštenog minimalnim tehničkim uvjetima, zbog čega su podnesene nove prijave.

Mnogi klubovi nemaju videonadzor

No vjerojatno najznačajnija rečenica koju je splitska policija objavila jest da je 'ispod svake razine činjenica da klub ove veličine nema videonadzor', što je zapravo ukazivanje na činjenicu da u Hrvatskoj to nije zakonska obveza, za razliku od brojnih drugih europskih država, prije svega onih s jakom turističkom branšom, a koje propisuju videonadzor u svim dijelovima ovakvih objekata – od ulaza do šankova i plesnih podija – posebno u onima u kojima eventualno djeluju redari i zaštitari.

U Hrvatskoj mnogi klubovi ne samo da nemaju videonadzor, nego nemaju ni službeno angažiranu redarsku službu, što bi se također moglo opisati s 'ispod svake razine'.

Videosnimke incidenata, pokazuje se, jedan su od najučinkovitijih alata za njihovo rasvjetljivanje kada je riječ o onima u kojima sudjeluju redari 'na crno', ali sasvim sigurno ne odmažu ni kada na red dođu obračuni (ili intervencije) u kojima se kao akteri pojavljuju uniformirani zaštitari, poput onoga u Savudriji prošlog tjedna.

Zaštitarski poslovi precizno i strogo regulirani

Slovenski turisti požalili su se da su ih potpuno bezrazložno napali i pretukli na plaži zaštitari koji osiguravaju obližnji hotel, a s druge strane stižu optužbe da su upravo oni radili nered i bili agresivni.

Zaštitarski poslovi u Hrvatskoj vrlo su precizno i opširno, a rekli bismo i strogo regulirani Zakonom o privatnoj zaštiti: potrebna su odobrenja Ministarstva unutarnjih poslova za firmu te policijska provjera, provjera zdravstvene sposobnosti i položen stručni ispit za samog zaštitara, a oni koji nose oružje imaju još strože uvjete i češće provjere za produljenje licence.

Korištenje sredstava prisile – od tjelesne snage preko suzavca i lisica do psa i vatrenog oružja – poprilično je jasno dodatno regulirano posebnim pravilnikom, a on je na snazi već dvadesetak godina. Između ostalog, u njemu jasno stoji da 'zaštitari i čuvari primjenjuju propisane ovlasti i uporabljuju sredstva prisile samo kada su ona neophodno i jedino sredstvo postizanja cilja, a primjena ovlasti mora biti u razmjeru sa željenim ciljem i ovlasti se moraju primjenjivati postupno od blažeg oblika prema težem'.

Hrvatska i regija – dva različita svijeta

Pored toga, prisilu se u pravilu može koristiti tek nakon jasnog upozorenja, a svaki takav slučaj u roku od 24 sata zaštitari moraju prijaviti policiji ili nadležnoj inspekciji. Svaki incident u kojemu su sudjelovali zaštitari ocjenjuje policija, i to u postupku koji vrijedi za incidente u kojima sudjeluju sami policajci.

Sve je, dakle, barem naizgled sasvim solidno propisano i regulirano i Hrvatska je po svemu sudeći vrlo daleko od scenarija koji je trenutno na djelu u nekim susjednim državama, poput Srbije, gdje ulicama haraju i svoju silu provode odredi batinaša bliskih vlasti, regrutirani uglavnom iz kriminalnog ili huliganskog miljea.

Da bismo bili potpuno sigurni u to, trebat će dobro paziti da se svaki incident – bilo da u njemu sudjeluju policajci koji rade na crno, redari bez dozvola ili zaštitari u uniformama – vrlo, vrlo temeljito rasvijetli.