Rekordne vrućine koje su ovog ljeta zahvatile cijelu Europu, nisu samo uzrokovale štete u elektroenergetskom sustavu i poljoprivredi, već i puno šire
Prema nekim procjenama štete bi na razini Europe mogle dosegnuti čak 126 milijardi eura godišnje, a Hrvatska se ubraja među najizloženije zemlje klimatskim rizicima.
Gostujući u Dnevniku HTV-a, potpredsjednica HGK Marija Šćulac, istaknula je da Hrvatska mora pod hitno modernizirati elektroenergetsku mrežu kako bi izbjegla probleme s opskrbom, rast troškova i gospodarske poremećaje.
Dodala je kako klimatske promjene nisu tema o kojoj će se raspravljati u budućnosti, već problem koji već sad ostavlja ozbiljne posljedice na gospodarstvo.
vezane vijesti
Istaknula je procjenu Svjetske banke, prema kojoj bi Hrvatska, za uspješnu prilagodbu klimatskim promjenama, trebala godišnje ulagati dodatnih 1,1 posto bruto domaćeg proizvoda. Šćulac ističe da su to golemi iznosi, ali bi nečinjenje moglo biti još skuplje.
Dodala je kako praktički nema dijela gospodarstva koji nije pogođen klimatskim promjenama. Posebno je istaknula poljoprivredu koja se već suočava s posljedicama ekstremnih temperatura i suša. Također, istaknula je i turizam, koji se mora prilagoditi novim navikama gostiju. Umjesto tijekom ljeta, turisti će dolaziti u drugo, manje toplo doba godine, a to znači, ističe Šćulac, da će turistički sektor morati produljiti sezonu i prilagoditi poslovne modele.
Veliki izazovi čekaju i građevinski sektor koji će morati pronaći drugačiji način organizacije rada tijekom ekstremnih vrućina. Također, skrenula je pozornost i na logistiku i promet koji osjećaju posljedice uzrokovane niskim vodostajima.
Tijekom razgovora posebno se dotaknula energetike. Zbog klimatskih promjena, ističe Šćulac, Hrvatska mora strašno ubrzati proces energetske tranzicije. Pri tome se ne misli samo na gradnju novih sunčanih elektrana i vjetroelektrana, već širu transformaciju energetskog sustava.
Pojasnila je da Hrvatskoj treba snažna i moderna elektroenergetska mreža koja će moći prihvatiti sve veći broj obnovljivih izvora energije te dodala kako će važnu ulogu imati i baterijski sustavi koji bi u trenutcima velike proizvodnje mogli pohranjivati energiju, a vraćati ju u sustav kad je nedostaje.
'Modernizacija i izgradnja elektroenergetske mreže ključni je, najveći i najvažniji infrastrukturni projekt hrvatske energetske tranzicije', zaključila je Marija Šćulac svoje gostovanje u Dnevniku HTV-a.
