'Činjenica je da je trenutno protok rijeke Save dosta nizak, negdje oko 42 kubika u sekundi, a kad on padne ispod 100 kubika onda se dijelom hlađenje sustava prebacuje na rashladne tornjeve', pojasnio je za Večernji list, prof. dr. sc. Davor Grgić sa Zavoda za visoki napon i energetiku Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

Prof. Grgić ističe kako se još ne radi o toliko ozbiljnoj situaciji, kako se možda stvorio dojam u javnosti.

Ističe kako je NE Krško preventivno spustila razinu snage. No, problem je što zbog suše iz elektroenergetskog sustava izlaze hidroelektrane pa dolazi do pada napona u sustavu. U takvim slučajevima, pojašnjava prof. Grgić, NE Krško jedina aktivno regulira napon u sustavu.

'U situacijama posebno po noći kada su vodovi neopterećeni napon ode iznad dopuštenih razina za 400 kV mrežu i to je jedan od potencijalnih problema za rad elektroenergetskog sustava', ističe prof. Grgić za Večernji list.

Dodaje kako je odluka slovenske vlade NEK-u dala dopuštenje da spuste snagu koliko je potrebno i poštuju sigurnosna pravila, ali da ostanu u pogonu na 'barem 50 posto snage'.

'Za mrežu je bitno držati frekvenciju ali i osigurati regulaciju napona, a on mora biti unutar nekih razina, niti prenizak niti previsok. Negdje prije godinu dana na sabirnicama je napon u NE Krško bio 431 kV što je bilo iznad gornje dopuštene razine od 420 kV. Povišeni napon ugrožava opremu rasklopnih postrojenja i može uvjetovati neplanirane ispade. Tada je Krško radilo normalno, jer nismo imali ovakve probleme s hidrologijom, te je kompenziralo otprilike oko 260 MVA reaktivne snage u mreži. Za očekivati je da je i sada uloga NE Krško u radu sustava slična', objašnjava.

Prof. Grgić dodaje da ako napon previše poraste ili stabilnost mreže dođe u pitanje, onda dolazi do raspada mreže.

'To ne znači da će se to dogoditi, nego jednostavno Slovenci razmišljaju i o tome', ističe prof. Grgić i podsjeća na prošlogodišnju situaciju raspada mreže u Španjolskoj i Portugalu.