Novinarka Ana Dagelić naglasila je da nije moguće točno predvidjeti koliko će trajati sam proces izbora novog poglavara Katoličke crkve, i kada će se iznad Sikstinske kapele pojaviti znak bijelog dima, prenosi HRT.

Konklavu uživo pratimo na OVOM LINKU.

“Po nekim predviđanjima, s jedne strane, konklava ne bi trebala trajati predugo, s obzirom da su sve suvremenije konklave, od početka 20. stoljeća, bile prilično kratke. Dakle, negdje tri do pet dana bilo je dovoljno za izbor novog pape. Međutim, postoje i razlozi zbog kojih bi ovogodišnja konklava mogla potrajati dulje. Nikad nije bilo više kardinala u konklavi – njih 133, i nikad nisu bili iz tako različitih dijelova svijeta. Zbog te šarolikosti moguće je da se svi oni ne poznaju dovoljno dobro pa će im možda trebati više vremena da dođu do konsenzusa”, izjavila je Dagelić.

Očekivanja i vizija budućeg pape

Uoči konklave održano je dvanaest formalnih susreta među kardinalima, na kojima su analizirali trenutne izazove Crkve i oblikovali zajedničku sliku budućeg Svetog Oca.

Teologinja Ana Marčinko istaknula je kako su u tim susretima već vjerojatno oblikovani glavni tematski prioriteti koji će utjecati na izbor, kao i profili potencijalnih kandidata. Pater Tvrtko Barun naglašava kako očekuje da će kardinali izabrati papu koji će se nadovezati na smjer reformi započetih za vrijeme pontifikata pape Franje.

“Papa Franjo je birao većinu ovih kardinala. Oni dolaze iz različitih konteksta, pojedinih crkava, manjinskih crkava, gdje suosjećaju s izazovima tih naroda i crkava. Opet, suvremeni su, svjesni su konteksta i potreba ovog vremena. S druge strane čuli smo u izvještaju jučerašnje zadnje generalne kongregacije koje su bile teme i očito je da je nasljeđe pape Franje još jako prisutno i kardinali su svjesni da je taj pristup plodonosan za crkvu i za svijet. S obzirom na službu Pape vjerujem da će u tom smislu i tražiti nekoga tko može nastaviti te procese koji vidimo da su dobri i za crkvu i za svijet”, rekao je Barun.

Mogući nasljednici: Parolin i Tagle

U kontekstu predviđanja o mogućim imenima, često se spominju kardinal Pietro Parolin iz Italije te kardinal Luis Antonio Tagle s Filipina. Oba kandidata prepoznata su po svom iskustvu i autoritetu unutar Crkve.

Pater Barun ipak ne želi isticati favorita:

“Ova imena jesu ljudi s jakim iskustvom, znanjem unutar crkve, pa i autoritetom, karizmom koju imaju s obzirom na svoje djelovanje, svoj život. Bilo koji od njih vjerujem da bi bio kvalitetan Papa”, istaknuo je.

Na upit bi li Parolin mogao imati prednost zbog nacionalne pripadnosti, s obzirom na to da posljednja tri Pape nisu bila iz Italije, Barun je naglasio njegovu diplomatsku karijeru:

“Ja bih rekao da je prednost doista njegovo iskustvo i služba Crkvi kroz diplomaciju. Vidjeli smo neke lijepe rezultate te diplomacije prema Kini, Kubi... Nažalost, živimo u svijetu koji je zahvaćen sukobima – Indija i Pakistan, Ukrajina, Sveta zemlja. U takvom svijetu element pomirenja, djelovanja u međunarodnom kontekstu, moralnog autoriteta, postaje ključan. Ako Parolin bude izabran, to bi bio lijep doprinos i civilnom dijelu službe pape”, rekao je Barun.

Stepinčeva kanonizacija: Teološki gotovo, politički izazovno

Pitanje kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca ponovno će se naći pred novim papom, osobito zbog interesa vjernika u Hrvatskoj. Proces je već dugo predmet rasprava, osobito u kontekstu odnosa s Pravoslavnom crkvom.

“Treba imati na umu da je proces kanonizacije unutar crkveni proces, dakle katoličke crkve. Ovo što je papa Franjo malo usporio, to je bio doista korak ekumenizma prema pravoslavnoj crkvi. Ja mislim pokušaj poticaja i te druge strane da uvidi kvalitete, vrline kardinala Stepinca. Nažalost, vidjeli smo da se to nije dogodilo, upravo suprotno. Ona strana je to vrlo politizirala i prikazala kao politički uspjeh, što je totalni promašaj.

Pružene ruke pape Franje, mislim da je to u skladu s njegovim načinom traženja rješenja u kompleksnoj situaciji i vjerujem da će novi Papa uz podršku svoje administracije i onih koji poznaju cijeli proces i njihove savjete, sigurno to nastaviti. S teološke strane crkvene to je gotovo. Novo čudo je tu i nema nikakvih prepreka da se to ne dogodi”, izjavio je pater Barun.

Uloga žena u Crkvi

Je li zamislivo da žene u budućnosti postanu kardinali ili čak papa? Teologinja Ana Marčinko smatra da to nije središnje pitanje.

“Pravo je pitanje na koji se način žene mogu uključiti u život Crkve. Mi sve svodimo na ređenje žena, mogu li biti svećenice ili ne, ali ako pitate ženu, to nije temeljno pitanje. Mislim da je pitanje kako žene mogu sudjelovati u kreiranju puta kojim Crkva ide. Papa Franjo učinio je veliki iskorak uključivši žene u mnoge crkvene institucije i procese. Vjerujem da se tim tempom treba nastaviti, možda i malo intenzivnije”, naglasila je Marčinko.