Ljetovanje u hladnijim krajevima sve je privlačnije turistima koji žele izbjeći ekstremne ljetne vrućine, zbog čega sve više biraju odredišta izvan tradicionalno najpopularnijeg Mediterana. No ostaje pitanje je li riječ o prolaznom trendu ili početku trajnije promjene na europskoj turističkoj karti
Dok se ljetne temperature u dijelovima Europe približavaju 40 Celzijevih stupnjeva, sve više putnika okreće se takozvanim ‘coolcation’ odmorima – putovanjima u hladnije krajeve. Trend koji posljednjih godina postupno raste, čini se da je ove godine dosegnuo vrhunac.
‘Posjetitelji mi često govore da su pobjegli od vrućina iz južne Europe’, izjavio je za Euronews Terje Viblom Pedersen, turistički vodič koji organizira obilaske jugoistočne Švedske. Dodaje kako su mnogi oduševljeni dnevnim temperaturama koje rijetko prelaze 30 stupnjeva, svježinom koju donosi morski povjetarac te znatno manjim gužvama nego u najposjećenijim turističkim odredištima na jugu Europe.
Slične dojmove imaju i francuski umirovljenici Daniel i Florence Gastaldi, koji su tijekom obilaska stare gradske jezgre Stockholma rekli da su upravo zbog ugodnije klime odabrali Švedsku. ‘Drago nam je što smo pobjegli od toplinskog vala. Veseli nas što smo pronašli mjesto s ugodnijim temperaturama’, poručio je bračni par iz Marseillea.
Rast interesa za sjever
Istraživanje tvrtki Mabrian i Data Appeal pokazuje da raste zanimanje za sjevernije europske regije poput južne Finske i norveškog Vestlanda. Istodobno, putnici sve češće biraju i hladnije dijelove država koje se inače smatraju toplijim destinacijama, poput Galicije u Španjolskoj, Trentina-Južnog Tirola u Italiji te Normandije i Alzasa u Francuskoj.
Trend potvrđuju i podaci Hotels.coma. Na francuskoj verziji platforme pretrage smještaja u Kopenhagenu porasle su za 246 posto otkako je Francusku u svibnju pogodio prvi toplinski val, dok je interes za Dublin veći za 151 posto.
Promjene se ne bilježe samo u Europi. Jonna Robertson, savjetnica za putovanja iz američke agencije Fora Travel, kaže da isti obrazac vidi i među američkim putnicima.
‘Rezervacije za Oslo porasle su 154 posto u odnosu na prošlu godinu, a za Helsinki 124 posto. Ti brojevi pokazuju da putnici sve aktivnije traže alternative tradicionalnim ljetnim odredištima’, kaže Robertson, ujedno osnivačica platforme Coolcation Adventures.
U Francuskoj turistički djelatnici primjećuju i rast interesa za planinska odredišta tijekom ljeta. ‘Na većim nadmorskim visinama večeri i noći osjetno su svježije, što boravak čini znatno ugodnijim’, objašnjava Jean-Pascal Chopard, čelnik turističke organizacije planinske regije Jura.
Mediteran i dalje ostaje prvi izbor
Unatoč rastu popularnosti hladnijih destinacija, stručnjaci ne očekuju da će se turistička karta Europe uskoro bitno promijeniti.
Na odabir destinacije utječu brojni čimbenici, a među najvažnijima su cijene. Južna Europa i dalje je u pravilu povoljnija od sjevernih zemalja te ostaje među najtraženijim odredištima.
‘Sve europske zemlje bilježe rast broja turista i zasad nema jasnog obrasca koji bi se mogao povezati s visokim temperaturama’, rekao je za AFP švedski profesor Stefan Gössling, stručnjak za turizam. ‘Temperatura jest jedan od kriterija pri odabiru odmora, ali nije jedini. Italija i Danska razlikuju se po kulturi, okruženju i cijenama. Ljudi ne mijenjaju lako destinacije koje vole’, ističe Gössling.
Sličan stav zauzima i norveška nacionalna turistička organizacija. Prema njihovim istraživanjima, otprilike svaki peti strani gost navodi svježije ljetne temperature kao jedan od razloga za odabir Norveške, no naglašavaju da je klima samo jedan od čimbenika.
Na odabir destinacije utječe mnogo faktora
Na odluku o putovanju utječu i sigurnost, prirodne ljepote, prometna povezanost, dostupnost zračnih linija, tečaj valuta i razvijenost turističke infrastrukture.
Toplije destinacije i dalje privlače najveći broj posjetitelja. Grčka je prošle godine ostvarila rekordnu turističku sezonu, a isto vrijedi i za Španjolsku. Ondje je, prema podacima turističkog udruženja Exceltur, potrošnja domaćih i stranih turista u drugom tromjesečju 2026. porasla za više od osam posto.
Robertson smatra da bi se u budućnosti mogao dogoditi drukčiji raspored putovanja tijekom godine. Umjesto ljetnih odmora, sve bi više turista u toplije zemlje moglo putovati u proljeće ili jesen kako bi izbjegli i ekstremne vrućine i prevelike gužve.