MLADEN GARAŠIĆ ZA TPORTAL

Ovo je splet nesretnih okolnosti koji je pokrenuo strašno klizište tla u Hrvatskoj Kostajnici

Klizište u Hrvatskoj Kostajnici

Klizište u Hrvatskoj Kostajnici

Izvor: Cropix / Autor: Srdjan Vrancic / CROPIX

Koji je splet nesretnih okolnosti u utorak doveo do aktiviranja velikog klizišta kod Hrvatske Kostajnice i dosad nezapamćene materijalne štete? Na to je pitanje za tportal odgovorio geolog, prof. dr. sc. Mladen Garašić. Upozorio je i na činjenicu da se u Hrvatskoj rijetko tko ovakvim problemima sustavno bavi kako bi se na vrijeme prevenirale katastrofe kakvoj smo svjedočili. Što će biti s padinom koja je otklizala? To je, kaže, gotovo

Prvi faktor za nastanak klizišta je sastav stijena, no možda najvažniji faktor jest razina podzemnih voda. Ako se podzemne vode spuštaju ili dižu, mijenjaju se geomehaničke osobine stijena, a one postaju klizave i mijenjaju koheziju', objašnjava Garašić.

Ni to međutim nije dovoljno za aktivaciju klizišta: pitanje je kakvo je opterećenje, koliko je kuća na njemu izgrađeno, a uz to je presudna vegetacija na padini. Ako je posječeno drveće koje ima dublje korijene, nema apsorpcije podzemnih voda preko lišća u zrak. Tu je i pitanje zasijecanja padine cestama.

Dakle za aktivaciju nekog klizišta, kojih samo u Zagrebu ima više od tisuću, potrebna je suradnja svih navedenih faktora. No koji je bio presudan u kostajničkom slučaju, koji je zbog razmjera razaranja bio najdramatičniji?

'Ovo klizište očito je krenulo zbog podizanja razine podzemnih voda. To je bio okidač. Uz to je bitna činjenica da je padina bila izgrađena, kuće su napravile pritisak, a podzemne vode poremetile su njenu stabilnost', kaže Garašić.

  • +5
  • +2

Klizište u Hrvatskoj Kostajnici je i dalje aktivno

Izvor: Pixsell / Autor: Slavko Midzor/PIXSELL

Je li bilo znakova upozorenja?

Znakovi da bi moglo doći do ovog scenarija, uvjeren je, mogli su biti vidljivi mnogo prije. 'Potencijalno nestabilne padine pokazuju nestabilnost. Ako je bilo naznaka da su voćke svinute, da nepravilno rastu, ako su se pojavljivale sitne pukotine na kućama i napukline na cesti, tada se moglo zaključiti da je riječ o potencijalnom klizištu i na vrijeme osigurati to područje.'

Znate li graditi na klizištu?

'Kad pogledate ovo jučer, možda svi objekti nisu građeni onako kako bi trebali. U našem zakonu piše da treba napraviti geomehanička ispitivanja prije izgradnje. Da je tako, svaka bi općina imala geologa i geomehaničara', upozorava Garašić na još jedan problem.

Izrada geomehaničkoga elaborata stoji pet-šest tisuća kuna, no ljudima je to skupo, tvrdi naš sugovornik, i dodaje da ulažu novac u fasadu i ukrase mada im se kuća može srušiti.

Neki dijelovi Hrvatske, među kojima je i Zagreb, imaju karte klizišta, no rijetko tko ode u općinu i prije kupnje zemljišta i gradnje provjeri je li u rizičnoj zoni.

I dubina temelja ima presudnu ulogu. 'Standard je da idu do metar-dva u dubinu, no ako ste na klizištu, rekli bismo vam da budu još dva metra dublje i da imate nekakvu drenažu. Ili možete zabiti pilote koji mogu biti dugački 10-15 metara, držati konstrukciju temelja i biti zabijeni u materijal koji nije u kretanju', objašnjava.

Analogiju je pronašao u medicini. Ako otkrijemo bolest u ranoj fazi, vrlo je vjerojatno da ćemo se izliječiti. No ako ju ignoriramo i potražimo pomoć kad je u uznapredovaloj fazi, ni najbolji liječnik ne može puno napraviti.

Mladen Garašić

Mladen Garašić

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Mladen Garašić

Pitanje je li to područje geokartirano i ima li sličnih klizišta u blizini. Ako ih ima, moglo se pretpostaviti da bi se klizište moglo aktivirati i napraviti sljedeće: odvodnju podzemne vode horizontalnim drenovima, obodnim kanalima iznad klizišta koji bi onemogućili da voda uđe u zemlju. Možete napraviti potporne zidove kao na najpoznatijem zagrebačkom klizištu, onom na Grmošćici iznad Kustošije', nabraja naš sugovornik.

  • +4
  • +1

Premijer Plenković u Hrvatskoj Kostajnici

Izvor: Cropix / Autor: Srdjan Vrancic / CROPIX

'Sada je kasno'

Za kuće i zemljišta koja su jučer otklizala sada je kasno. 'To se više nema šanse zaustaviti. Otvorile su se i velike pukotine u tlu i voda prodire unutra. Na tom je brijegu gotovo. Pitanje je jedino postoji li još kuća koje su ispod brijega, a koje nisu srušene. Ako postoje, morat će učiniti tu padinu stabilnijom kako se klizište ne bi proširilo do tih kuća koje nisu srušene', smatra Garašić.

Koliko će takva sanacija koštati ionako osiromašenu Hrvatsku Kostajnicu?

'U pitanju su milijuni. Da je ovakvo klizište u Zagrebu, pitanje je bi li Grad sam to mogao riješiti, a kamoli Hrvatska Kostajnica', dodaje. Uz samu sanaciju, potrebno je kartirati cijelo područje, napraviti fotografije iz zraka, uzeti uzorke tla i napraviti bušotine. 'Tko će to platiti, tko će to napraviti?!', pita se Garašić i dodaje da se vlasnici kuća i parcela mogu oprostiti od bilo čega na tom području, osim možda poljoprivrede. Uz to je potrebno na spomenutu padinu posaditi stabla akacije jer određena vrsta drveća može zaustaviti klizište.

  • +14
  • +11

Klizište u Hrvatskoj Kostajnici

Izvor: Pixsell / Autor: Edina Zuko/PIXSELL

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!