Modžtaba Hamenei jedan je od najutjecajnijih ljudi u iranskom političko-vjerskom sustavu, iako nikada nije obnašao službenu državnu dužnost. Riječ je o drugom sinu dugogodišnjeg vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Hameneija, koji je poginuo u američko-izraelskim napadima na početku aktualnog sukoba.

U političkim i obavještajnim krugovima već godinama se spominje kao mogući nasljednik na čelu Islamske Republike, a nakon smrti njegova oca ponovno je završio u središtu pozornosti.

Klerik školovan u Qomu

Modžtaba Hamenei rođen je 8. rujna 1969. u sjeveroistočnom iranskom gradu Mašhadu kao drugi od šestero djece dugogodišnjeg vrhovnog vođe Irana Alija Hameneija. Srednje obrazovanje stekao je u vjerskoj školi Alavi u Teheranu, jednoj od poznatijih obrazovnih institucija povezanih s iranskim klerom.

Sa 17 godina sudjelovao je u vojnoj službi tijekom iransko-iračkog rata u nekoliko kraćih razdoblja, prema navodima iranskih medija. Osam godina dug rat dodatno je učvrstio nepovjerenje iranskog režima prema Sjedinjenim Američkim Državama i Zapadu, koji su tada podržavali Irak.

Godine 1999. preselio se u Qom, sveti grad i jedno od najvažnijih središta šijitske teologije, gdje je studirao islamsko pravo i teologiju. Zanimljivo je da do tog razdoblja nije nosio tradicionalnu klerikalnu odjeću.

Ondje je prošao tradicionalni sustav obrazovanja šijitskog klera. Iako ima status vjerskog učenjaka, nije dosegnuo najviši rang u hijerarhiji šijitskog klera, odnosno titulu ajatolaha.

Prema dostupnim podacima, u Qomu je povremeno predavao vjerske studije i sudjelovao u radu vjerskih institucija.

Utjecaj bez formalne funkcije

Unatoč tome što nikada nije obnašao državnu dužnost, analitičari često ističu da Modžtaba Hamenei ima značajan utjecaj unutar sustava vlasti.

Zapadni istraživački centri i mediji navode da je godinama bio blizak dijelu sigurnosnog aparata, posebno Iranskoj revolucionarnoj gardi (IRGC), jednoj od najmoćnijih institucija u zemlji.

Njegovo ime često se spominjalo i tijekom političke krize 2009. godine, kada su u Iranu izbili masovni prosvjedi nakon spornih predsjedničkih izbora. Tada su oporbeni političari tvrdili da je imao ulogu u koordinaciji odgovora sigurnosnih službi. Te optužbe nikada nisu službeno potvrđene.

Nasljednik iz obitelji vrhovnog vođe?

Politički analitičari već godinama razmatraju mogućnost da bi Modžtaba Hamenei mogao naslijediti svog oca na čelu države.

Njegovu kandidaturu dijelom potiču veze s utjecajnim konzervativnim krugovima, kao i bliskost s Revolucionarnom gardom, koja ima veliku političku i vojnu moć u Iranu.

Ipak, takav scenarij bio bi kontroverzan. Islamska Republika nastala je 1979. rušenjem monarhije šaha Reze Pahlavija, a nasljeđivanje vlasti unutar jedne obitelji mnogi bi mogli tumačiti kao odstupanje od ideala revolucije.

Tko bira vrhovnog vođu

Vrhovnog vođu Irana bira Skupština stručnjaka, tijelo od 88 islamskih klerika. Oni imaju ovlast imenovati novog vođu, ali ga i smijeniti ako procijene da više nije sposoban obnašati dužnost.

Mandat vrhovnog vođe traje doživotno, a riječ je o najmoćnijoj funkciji u političkom sustavu Irana.