U njemačkom Bundestagu održana je sjednica Odbora za Europsku uniju, a jedna od točaka dnevnog reda bila je i - aktualna situacija u Hrvatskoj. Iako je sjednica bila zatvorena za javnost, neslužbeno doznajemo kako se između ostaloga reklo da je dobro to što Hrvatska nije otišla u pravcu neliberalne demokracije poput Mađarske
Odbor za pitanja Europske unije njemačkog parlamenta ima 34 člana iz Bundestaga te 15 članova koji dolaze iz Europskog parlamenta odnosno stranaka iz Njemačke koje su u njemu predstavljene.
Predsjednik ovog važnog Odbora je demokršćanin Gunther Kirchbaum, a njegov je zamjenik socijaldemokrat Heinz-Joachim Barchmann. Zanimljivo je da se 6. srpnja na dnevnom redu Bundestagova sjednice Odbora za EU kao druga točka našla i aktualna situacija u Hrvatskoj, odmah nakon izlaganja njemačkog ministra vanjskih poslova Frank-Waltera Steinmeiera o Brexitu te ukrajinsko-ruskom sukobu.
To svjedoči da je stanje u Hrvatskoj prilično važna tema za Bundestag te činjenica da je izlaganje o stanju u Hrvatskoj u ime njemačke vlade imao državni tajnik Michael Roth, jedan od najbližih Steinmeierovih suradnika u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova, zadužen za EU. Sjednica je bila zatvorena za javnost, tako da se službeno ne može saznati što je rečeno, kako nam je potvrdio i dr. Carsten Buchholz, suradnik predsjednika Odbora Kirchbauma.
No neslužbeno smo ipak uspjeli doznati o čemu se, između ostaloga, govorilo o Hrvatskoj u Bundestagu. Zaključeno je kako je pozitivno to što Hrvatska pod odlazećom vladom ipak nije otišla u pravcu neliberalne demokracije, za što je unutar EU-a najpoznatiji primjer kontroverzna vladavina Viktora Orbana u Mađarskoj. Konstatiralo se i da je Oreškovićeva vlada pala pa se čekaju rezultati novih parlamentarnih izbora. Posebno je istaknuto kako je u suprotstavljanju takvim tendencijama važnu ulogu odigralo civilno društvo, a spomenut je i prosvjed podrške Kurikularnoj reformi održan pod sloganom 'Hrvatska može bolje'.
O tome što se govorilo na za javnost zatvorenoj sjednici Odbora za EU na Twitteru se oglasio i novinar Deutsche Wellea Srećko Matić, koji je objavio i kratak komentar zastupnika SPD-a u Bundestagu Josipa Juratovića, inače rođenog u Hrvatskoj. Juratović je poručio kako je sve to 'pokazatelj da se Hrvatska demokratizira'.
Posebno istaknuta "jaka+važna uloga civilnog društva" (npr. prosvjed #HrvatskaMožeBolje). @josip_juratovic: #Hrvatska demokratski sazrijeva.
— Srecko Matic (@srecko_matic) July 6, 2016
Pitali smo i mi Juratovića o čemu je bilo riječi na Odboru za EU, no on je rekao kako ne može iznositi detalje Rothova referiranja, no može reći što je on rekao. Juratović je kolegama skrenuo pažnju na to da se građansko društvo u Hrvatskoj pokazalo snažnim, mnogo više nego u nekim starijim članicama EU-a poput Mađarske i Poljske, te da je uspjelo odgovoriti na nacionalističke prijetnje liberalnoj demokraciji.
'Odličan primjer toga je reakcija građana na ideju registra izdajnika, koju su obesmislili tako što su se sami upisali kao izdajnici', rekao nam je Juratović, napominjući kako je pozitivan primjer građanskog otpora i prosvjed protiv odlazećeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, kao i 40 tisuća ljudi na Trgu bana Jelačića u znak podrške Kurikularnoj reformi. 'Bilo je dobro što su o svemu tome pisali domaći i strani mediji, no važno je istaknuti u Njemačkoj i te pozitivne aspekte koji nisu dobili toliko prostora', kazao nam je Juratović, koji napominje da ima kritičan stav prema hrvatskim političkim elitama.
S druge strane, činjenica da se Hrvatska uopće našla na dnevnom redu europskog odbora Bundestaga pokazuje kako se na poteze odlazeće vlade Tihomira Oreškovića gledalo sa zabrinutošću. Stoga smo se upitom obratili i hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova o tome kako komentiraju uvrštavanje Hrvatske na dnevni red u Bundestagu, kao i što se raspravljalo o tome je li Hrvatska usmjerena prema neliberalnoj demokraciji. Do zaključenja teksta od MVEP-a nismo dobili odgovor.
