Još prije nekoliko mjeseci najavljene su izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju. Riječ je o jednom od tri velika zakona koji reguliraju sustav zdravstva i glavnome koji regulira prava građana po pitanju zdravstvenog osiguranja. Promjene o kojima je već bilo riječi, na snagu bi trebale stupiti već 1. kolovoza.

Kao glavna promjena, u javnosti je istaknuto povećanje naknada za dugotrajno bolovanje na teret HZZO-a s trenutnih 565 na 995 eura te njihovo usklađivanje s visinom prosječne plaće, tako da mjesečni iznos naknade za bolovanje za puno radne vrijeme ne može biti niži od 80 posto proračunske osnovice.

'Predlaže se povećanje najnižeg i najvišeg mjesečnog iznosa naknada plaće koje terete sredstva obveznoga zdravstvenog osiguranja odnosno državnog proračuna za naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog pojave zaraze u okolini osiguranika za puno radno vrijeme i cijeli mjesec u iznosu od 80 posto proračunske osnovice (353,15 eura) za najniži iznos, a 225,5 posto proračunske osnovice (995,45 eura) za najviši iznos', tvrde iz Ministarstva zdravstva.

Uz to, izmjenama zakona propisuje se da naknada plaće iznosi 100 posto osnovice za vrijeme njege oboljelog djeteta mlađeg od sedam godina, umjesto mlađeg od tri godine kako je bilo dosad. Ta je odluka, objasnio je državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić, donesena 'sukladno fiskalnim mogućnostima', što pretpostavlja da bi ona u budućnosti mogla, ovisno o financijskim pokazateljima, obuhvaćati i njegu djece starije od sedam godina.

Sporno pitanje

Saborski zastupnik Ante Kujundžić amandmanom je zatražio da se to produlji do punoljetnosti djeteta oboljelog od teže bolesti, ako za to postoji važeća medicinska dokumentacija.

Klub zastupnika Možemo!, pak, traži da se iznos naknada koje se isplaćuju dulje od šest mjeseci usklađuje po stopi promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH u prethodnoj godini, a u odnosu na godinu koja joj prethodi.

'Trenutno važeći Zakon ne propisuje obvezu, uvjete i način valorizacije (povećanje) naknada, što osobe s dugotrajnom nesposobnosti za radi ostavlja s naknadom koja je određena prema njihovoj plaći na samom početku bolovanja, ne uzimajući u obzir porast prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, kao ni porast troškova života', smatraju u Možemo!.

Oslobađanje od javljanja na HZZO

Ono što je 'prošlo ispod radara' jest da će dio osiguranika biti izuzet od obveznog javljanja svaka tri mjeseca u najbližu ispostavu HZZO-a kako bi regulirali svoj status.

Podsjetimo, resorno je ministarstvo uvelo odredbu obveznog javljanja za sve nezaposlene osobe koje nisu prijavljene na Hrvatski zavod za zapošljavanje, studente i pojedine druge kategorije, kako bi spriječilo pojavu velikog broja osiguranika koji se nisu odjavili s HZZO-a, a otišli su živjeti u inozemstvo te otamo koriste zdravstvene usluge u Hrvatskoj. Ta je mjera bila nužna, istaknuli su tada, zbog smanjenja troškova zdravstvene zaštite.

No, od obveznog bi javljanja, odnosno fizičkog dolaska u ispostavu HZZO-a, prema izmjenama zakona trebali biti oslobođeni osiguranici za vrijeme korištenja prava na rodiljne i roditeljske potpore te ako imaju status osobe s invaliditetom kojoj je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta ili ako zbog svoga zdravstvenog stanja ili drugog opravdanog razloga nisu u mogućnosti osobno pristupiti HZZO-u, ali pod uvjetom da su o tome obavijestili HZZO.

Zastupnik Kujundžić je tijekom rasprave uputio amandman kojim traži da se to pravo proširi i na osobe s invaliditetom drugog stupnja te na samohrane roditelje djece do sedme godine života, osobe koje skrbe za teško bolesnog člana obitelji te učenike i studente u postupku ponovnog upisa nakon prekida školovanja.

'Mjera je administrativno jednostavna, ne zahtijeva dodatna sredstva, a omogućava dostojanstven i pravedan tretman osiguranika koji se nalaze u osjetljivim životnim okolnostima', naveo je Kujundžić. No, tek treba vidjeti hoće li Vlada prihvatiti ovaj prijedlog.

Ostale izmjene

Mijenjaju se i naknade za troškove prijevoza osiguranika do najbliže zdravstvene ustanove izvan sustava sanitetskog prijevoza. Sad se spominju i ugovorni subjekti HZZO-a, odnosno privatne ambulante i klinike u koje građani mogu biti upućeni.

Umjesto po najnižoj cijeni sukladno službenom daljinomjeru javnog prijevoznika, naknada će biti izračunata po stopi od 0,025 posto od proračunske osnovice po kilometru za najkraću relaciju, odnosno u najmanjem iznosu zrakoplovne karte za ekonomsku klasu, ako je pacijentu odobren put avionom u inozemstvo.

Osim toga, bit će dopunjen i način na koji se provodi popuna mreže javne zdravstvene službe, mreže hitne medicine i mreže ugovornih subjekata medicine rada. To će se i dalje provoditi svake treće godine, ali uz natječaj, HZZO će raspisati i poziv na dostavu dokumentacije za sklapanje ugovora za provođenje zdravstvene zaštite na svim razinama te isporuke ortopedskih pomagala.