Trump je u subotu ustvrdio da je Iran na početku rata pogodio vlastitu osnovnu školu, pri čemu je, prema njegovim riječima, poginuo velik broj djece. No na konferenciji za novinare u ponedjeljak priznao je da nema dovoljno saznanja o tom događaju.

Na pitanje zašto nitko drugi iz njegove administracije nije iznio istu tvrdnju, već govori o istrazi koja je u tijeku, Trump je odgovorio: 'Zato što ja zapravo ne znam dovoljno o tome.' Dodao je da će poštovati zaključke istrage o tom napadu.

Napad na školu ubrzo je postao jedna od najkontroverznijih epizoda u aktualnom sukobu na Bliskom istoku. Do trenutka kada je Trump iznio svoju tvrdnju već je bio u središtu međunarodne pažnje, a pojedini republikanski političari strahuju da bi mogao ozbiljno narušiti američku poziciju u ratu ako se pokaže da je za napad odgovorna američka vojska.

Prema analizi CNN-a i stručnjaka koji su proučavali dostupne dokaze, postoji velika vjerojatnost da je školu pogodio američki projektil. U međuvremenu se pojavila i nova videosnimka koja, čini se, prikazuje američku raketu usmjerenu prema pomorskoj bazi Iranske revolucionarne garde smještenoj neposredno uz školu.

Trump je pritom tijekom konferencije sugerirao i da druge države, uključujući Iran, koriste krstareće projektile tipa Tomahawk, iako Iran takvo oružje nema u svom arsenalu.

Tvrdnje o ulozi zaljevskih zemalja

Na istoj konferenciji za novinare Trump je također izjavio da su susjedne države u Perzijskom zaljevu navodno stale uz Sjedinjene Države i Izrael te počele napadati Iran.

'Njihovi susjedi u početku su bili uglavnom neutralni, ali kad su napadnuti, to je imalo suprotan učinak. Pridružili su nam se i počeli napadati Iran, i to vrlo uspješno', rekao je Trump, spominjući Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Katar. Međutim, takve tvrdnje ne odgovaraju stvarnom stanju.

Iran je doduše izveo napade na američke ciljeve u tim državama, ali nijedna od njih zasad nije ušla u rat protiv Teherana. Ujedinjeni Arapski Emirati, iako među najčešće pogođenima iranskim napadima, nisu odgovorili vojnim udarima, već pokušavaju djelovati diplomatskim i političkim pritiscima. Saudijska Arabija upozorila je da bi mogla uzvratiti ako se napadi nastave, ali se još nije uključila u sukob. Katar je izričito poručio da nije dio vojne kampanje protiv Irana i pozvao na smirivanje situacije.

Nezadovoljstvo takvim stavom saveznika izrazio je i republikanski senator Lindsey Graham, koji je na Fox Newsu kritizirao Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate zbog, kako je rekao, nedovoljne potpore.

Sporne tvrdnje o posljedicama rata

Trump je na istoj konferenciji ustvrdio i da poremećaji u Hormuškom tjesnacu 'ne utječu previše na SAD' jer Amerika danas proizvodi znatne količine vlastite nafte.

Iako je to djelomično točno, globalno tržište nafte snažno je međusobno povezano, pa se poremećaji u opskrbi iz Perzijskog zaljeva odražavaju i na američko gospodarstvo, ponajprije kroz rast cijena energenata.

Tvrdnje bez potvrde obavještajnih službi

Trump je tijekom posljednjih dana iznio i niz tvrdnji o iranskim vojnim planovima, uključujući tvrdnju da je Teheran uskoro mogao razviti interkontinentalnu balističku raketu sposobnu pogoditi teritorij SAD-a te da je planirao napasti Ameriku i preuzeti dominaciju nad Bliskim istokom.

Za takve tvrdnje zasad nisu objavljeni dokazi niti su ih potvrdile poznate obavještajne procjene.