SUPERIORNI, MOĆNI, NESIGURNI

Oni obožavaju o sebi govoriti u trećem licu. Stručnjaci kažu: Čuvajte ih se!

Mišo Kovač, Milijan Brkić, Zdravko Mamić, Milan Bandić i Darko Horvat

Mišo Kovač, Milijan Brkić, Zdravko Mamić, Milan Bandić i Darko Horvat

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell/ Montaža: Neven Bučević

Znate li što je ileizam? Riječ je o izrazu koji definira govor o sebi u trećem licu. Najčešći korisnik ileizama definitivno je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, no nije i jedini. Zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić nedavno je kazao: 'Nitko se ne treba bojati Milijana Brkića', a za ileizmom je posegnuo i novi ministar gospodarstva Darko Horvat, ranije bivši čelnik NK 'Dinama 'Zdravko Mamić te pjevač Mišo Kovač. Ovu pojavu, inače karakterističnu za obraćanje roditelja maloj djeci, analizirali su za tportal jezikoslovac Željko Jozić, psihologinja Ines Denona te komunikologinja Ljiljana Buhač

'Svi koji su pratili rad Darka Horvata zapamtili su nekoliko teza…', jedan je od posljednjih primjera govora o sebi u trećem licu, a rečenica pripada nedavno imenovanom ministru gospodarstva Darku Horvatu.

No možda je jače zazvonila ona Milijana Brkića: 'Nitko se ne treba bojati Milijana Brkića', kazao je prije desetak dana sam o sebi zamjenik predsjednika HDZ-a.

Po ileizmima je vjerojatno najpoznatiji zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. 'Bandić nije žmigavac, idem gdje procijenim da trebam ići', posljednji je primjer. Zagrebački gradonačelnik i ranije je često o sebi govorio u trećem licu. 'Napisali ste puno članaka o Bandiću, a Bandić je najjednostavniji čovjek u Hrvatskoj', 'Milanu Bandiću reći da se boji medija je kao ribi reći da ne zna plivati', 'Nije Milan Bandić grad…', tek su neki od primjera.

Posljednji ileizam Bandić je izrekao krajem ovog tjedna kalkulirajući o kandidaturi za predsjednika države: 'Ne vidim puno kvalitetnijih kandidata nego je predsjednik Stranke rada i solidarnosti i gradonačelnik Bandić'.

  • +115
  • +112

Sva lica Milana Bandića

Izvor: Pixsell / Autor: Luka Stanzl/PIXSELL

Na ileizme su posebno slabi u nogometnom svijetu. Tako je bivši predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Vlatko Marković rekao: 'U 73. godini Vlatko Marković dobro zna što se može, a što ne', 'Marković će otići kad to poželi'.

Njegov nasljednik Davor Šuker za sebe je pak ustvrdio: 'Davor Šuker je brend i Davor Šuker će biti novi predsjednik HNS-a'. Šukerov nekadašnji kolega iz reprezentacije Igor Štimac izjavio je: 'Igor Štimac nema devet lica, on stoji iza svojih postupaka'.

  • +37
  • +34

Sva lica Zdravka Mamića

Izvor: Pixsell / Autor: Slavko Midzor/PIXSELL

Poznat je i citat legendarnog pjevača Miše Kovača koji je kazao: 'Onoga trenutka kada bude bolji netko i bolje prođe od mene, Mišo Kovač nikad više neće za mikrofon'.

Isticanje superiornosti i moći

Stručnjakinja za komunikaciju Ljiljana Buhač upozorava: 'Čuvajte se osoba koje govore u trećem licu. Ljubav prema vlastitom imenu paralelna je s ljubavlju kojom se njeguje i pumpa vlastiti ego. Mnogi političari i javne osobe nesvjesno su uveli u javni komunikacijski prostor ileizam'.

Napominje kako osobe koje koriste ovaj stil žele istaknuti vlastitu superiornost i moć.

Ljiljana Buhač

Ljiljana Buhač

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpic/PIXSELL

'Vole slušati sami sebe i opčinjeni su samim sobom i svojim djelima. Možemo to iščitati kao poruku: 'I vi će te jednog dana biti pametni kao ja'. Skloni su nadmetanju s drugima i brzo se naljute ako nije po njihovome i kada ne dobiju ono što žele. Političari i javne osobe koje koriste govor u trećem licu ne mogu odvojiti sebe kao privatne osobe i osobe na funkciji pa su mišljenja da je osoba s titulom ili funkcijom važnija od one privatne – zato zazivaju i stavljaju svoje ime u prvi plan. Žele da ih se uvažava i cijeni i da ih druge vide onako kako se sami percipiraju – veliki i moćni', pojašnjava Buhač.

Željko Jozić: Gramatika ne poznaje ileizme, to je stilska figura

Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje za tportal pojašnjava kako je riječ o problemu koji nije primarno jezični. 'Ipak, povezanost s gramatikom je utoliko što govornik o sebi govori u trećem, a ne u prvom licu, što su ipak gramatičke kategorije. U hrvatskim gramatikama, koliko je meni poznato, o tome načinu govorenja nema spomena. Hrvatske gramatike i pravopisi poznaju pak i reguliraju govorenje (i pisanje) drugoj osobi u drugome licu množine pa se tako s poštovanjem uobičajeno obraćamo s 'Vi'. Poznato je pak da su kraljevi prilikom svečanoga obraćanja govorili u prvome licu množine: 'Mi kralj...', a to je tzv. plurale maiestatis. Ileizam ili govor o sebi u trećem licu više se može smatrati stilskom ili govorničkom figurom za kojom u nas posežu neke poznatije osobe iz javnoga života doživljavajući vjerojatno sebe kao stvarnosnu veličinu o kojoj se mnogo piše i govori pa govore o sebi kao da je riječ o nekome drugome', poručuje Jozić.

Maska za poljuljano samopouzdanje

Komunikologinja Buhač smatra kako je riječ o osobama sklonim narcizmu, sarkazmu, manipulaciji i iskrivljavanju činjenica i istine koji su uz to niskog praga tolerancije i koji ne podnose kritike.

Ipak iza te maske, dodaje, stoji osoba poljuljanoga samopouzdanja. 'Ime im služi kao štit. Nisu skloni uvažavanju različitog mišljenja. Pridaju si veliku važnost, izdižu se iznad sugovornika i skloni su obraćanju s visoka. Velikog su ega, ali malih ušiju - što znači da ne slušaju. Stav im je: 'Demokratski ćemo se dogovoriti, ali bit će kako ja kažem'. Ne podnose kada im se osporava autoritet, tada mogu biti agresivni i skloni konfliktima. Smatraju da su izuzetne osobe. Ponašanje im je arogantno i bahato', poručuje Buhač.

Govor o sebi u trećem licu može poslužiti i kao psihološki trik da se kaže nešto, a da se ne preuzme odgovornost i krivica za izrečeno ili urađeno.

Bijeg od odgovornosti

Riječka psihologinja Ines Denona za tportal je kazala kako postoji nekoliko smjerova na koje ukazuje govor o sebi u trećem licu. Iako nam prvo pada na pamet narcisoidnost, kaže kako nije nužno riječ o tome.

'Kada netko o sebi govori u trećem licu, to je osoba koja nije u kontaktu s onim što priča, odnosno osoba koja na neki način ne stoji iza toga, priča o sebi kao o nečem drugom. Iz mog ugla, to su osobe koje se teško suočavaju s emocijama. A tim odmakom od sebe štite zapravo sebe same', analizira Denona za tportal.

Ines Denona

Ines Denona

Izvor: Cropix / Autor: Matija Djanjesic / CROPIX

Riječ je o pojavi koja nije karakteristična isključivo za političare i osobe koje imaju moći utjecaj, no kada se radi o političarima onda, smatra Denona, to ukazuje na bijeg od odgovornosti.

'Ako stojim iza nečega onda kažem 'ja'. U smislu javnog života to puno govori o osobi. Tko bi trebao preuzimati odgovornost ako ne oni?', pita se.

'Govor o sebi u trećem licu je formulacija koja više govori o mehanizmima obrane, nego o tipu ličnosti. Opravdano korištenje ileizama nalazimo kod govora roditelja maloj djeci, npr. 'donesi to mami', dok za ileizmima posežu i djeca do treće godine koja zamjenicu 'ja' ne koriste jer nemaju formiran identitet. 'Kod djece je to razvojno i u trenutku kada sebe osvijeste onda počnu koristi ja', zaključuje Denona.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!