Prema službenim rezultatima, od 12 zastupnika koje Hrvatska šalje u EP, šest ih dolazi iz redova HDZ-a, četvero iz redova SDP-a, jedan iz Domovinskog pokreta te jedan iz Možemo.

HDZ-ove jake snage

Uvjerljivo najviše preferencijalnih glasova u HDZ-u, ali i u Hrvatskoj osvojio je Andrej Plenković. Aktualni premijer u Bruxelles neće otići, iako su mu hodnici Europskog parlamenta itekako poznati jer je već bio eurozastupnik. Umjesto njega, u EP bi se mogla vratiti zastupnica iz prethodnog saziva Sunčana Glavak. Ova bivša novinarka bila je dugogodišnja glasnogovornica Ministarstva kulture, a zatim i glasnogovornica Vlade. U nekoliko navrata izabrana je i za zastupnicu u Hrvatskom saboru.

Dubravka Šuica također je poznato lice u Bruxellesu i najviše rangirana Hrvatica u institucijama Europske unije. Još uvijek je aktualna potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju. Prije toga bila je šest godina zastupnica u Europskom parlamentu, točnije od 2013. do 2019.

U Europski parlament vraća se i Davor Ivo Stier. Poput Plenkovića, Stier je bio jedan od prvih hrvatskih europarlamentaraca. U EP-u je sjedio od 2013. do 2016., kada se vraća u Zagreb i postaje ministar vanjskih poslova u prvoj vladi Andreja Plenkovića. Stier je podnio ostavku na mjesto šefa diplomacije nakon što je iz Vlade izletio Most, a Plenković je održao većinu zahvaljujući koaliciji s HNS-om.

Rad Europskog parlamenta još 2013. upoznao je i Karlo Ressler. Tada je došao u Bruxelles kao asistent tadašnjem eurozastupniku Plenkoviću. Kada je danas aktualni premijer 2016. sastavljao svoju prvu vladu, Ressler mu je postao savjetnik za pravna i politička pitanja. U Europski parlament vraća se 2019., kada je na europskim izborima predvodio HDZ-ovu listu te osvojio mandat. U javnosti je poznat i kao posinak HDZ-ovog veterana Vladimira Šeksa.

Nikolina Brnjac jedna je od novih izabranih eurozastupnika te će prvi put kročiti u EP. Donedavna ministrica turizma i sporta na europskim se izborima natjecala i 2019., no tada je dobila najmanje glasova od svih HDZ-ovih kandidata i nije uspjela ući u EP. Od 2017. do 2019. bila je državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, a 2019. imenovana je za državnu tajnicu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Za vrijeme hrvatskog predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici 2020. obnašala je dužnost delegirane ministrice te je predstavljala Vijeće Europske unije u Europskom parlamentu.

Novi mandat u EP-u osvojila je i Željana Zovko. Većinu karijere provela je u BiH, prvo radeći za hrvatske članove Predsjedništva BiH, a kasnije je imenovana veleposlanicom BiH u Francuskoj, Španjolskoj i Italiji. Na europskim izborima prvi put se pojavila 2014. na listi HDZ-a, no nije uspjela osvojiti mandat. Unatoč tome, povratkom Plenkovića i Stiera 2016. u Hrvatsku, Zovko ulazi u EP kao zamjena. Na europskim izborima 2019. osvojila je mandat na HDZ-ovoj listi.

SDP-ovi 'ponavljači'

Dok u HDZ-u šalju barem jedno novo lice, SDP će ponoviti sve svoje zastupnike iz prethodnog saziva Europskog parlamenta.

Uvjerljivo najpopularnija među njima, a čini se i u Hrvatskoj je Biljana Borzan, jer je na jučerašnjim izborima osvojila više od 83 tisuće glasova, što je stavlja na drugo mjesto u RH po preferencijalnim glasovima. Borzan je jedna od najdugovječnijih hrvatskih europarlamentarki i u EP-u ima neprekinuti staž od 2011., prvo kao jedna od promatračica u Europskom parlamentu, a od 2013. i kao eurozastupnica. Borzan svoju popularnost može zahvaliti i temama na koje se fokusirala, poput nejednake kvalitete proizvoda na istoku i zapadu EU-a, programiranog kvarenja uređaja i uvođenja jedinstvenog punjača za male uređaje poput mobitela.

Hrvatsku će u klupama Europskog parlamenta ponovno zastupati i Predrag Fred Matić. Bivši ministar branitelja iz vlade Zorana Milanovića u Europskom je parlamentu u prošlom sazivu malo pomaknuo fokus te je postao prepoznatljiv po svojoj borbi za ženska prava. Pritom je zapamćena ostala njegova rezolucija o pobačaju, a koju je EP prihvatio unatoč burnim reakcijama. Rezolucijom se od država članica EU-a traži da osiguraju siguran i legalan pobačaj i istaknuto je da je 'potpuna zabrana ili uskraćivanje skrbi u vezi s pobačajem oblik rodno uvjetovanog nasilja'.

Možda najmanje poznata od SDP-ovih europarlamentaraca je Romana Jerković. Ova liječnica bivša je saborska zastupnica i zamjenica gradonačelnika Rijeke te jedna od inicijalnih hrvatskih promatrača u Europskom parlamentu. Zastupnica u Europskom parlamentu postala je 2020., nakon Brexita. Naime na izborima 2019. nije osvojila mandat, no odlaskom Velike Britanije iz EU-a došlo je do preraspodjele njihovih zastupničkih mjesta u EP-u. Hrvatska je tako dobila još jedno zastupničko mjesto, a ono je pripalo upravo Jerković.

Ime Tonina Picule također je poznato u hodnicima Europskog parlamenta. Uz Borzan je vjerojatno jedan od najprepoznatljivijih europskih zastupnika iz RH te bivši ministar vanjskih poslova u Račanovoj vladi. Kao i Borzan, bio je jedan od 12 inicijalnih promatrača u Europskom parlamentu, a od 2013. osvajao je mandat na svakim europskim izborima. Zahvaljujući svojoj popularnosti i preferencijalnim glasovima, na ovim je izborima ponovno osvojio mandat iako se nalazio na zadnjem mjestu na SDP-ovoj listi. Kao eurozastupnik je posebno aktivan po pitanju europskih otoka i zaštite prošeka, a u prošlom sazivu bio je stalni izvjestitelj EP-a za odnose sa SAD-om i Crnom Gorom.

Stižu novi zastupnici

Uz sad već gotovo europske veterane iz redova HDZ-a i SDP-a, u Europski parlament stižu i dvije nove stranke.

Stephen Nikola Bartulica, aktualni saborski zastupnik Domovinskog pokreta, posljednjih tjedana ne silazi s naslovnica medija zbog priča o svojoj imovini i kreditu. Na jučerašnjim izborima osvojio je mandat u EP-u, a po broju preferencijalnih glasova bio je treći iza Plenkovića i Borzan. Ovaj povratnik iz SAD-a bio je zastupnik DP-a u prošlom sazivu Sabora, savjetnik predsjednika Ive Josipovića za vjerska pitanja te kasnije i savjetnik premijera Tihomira Oreškovića. Član je vjerske organizacije Opus Dei.

Iako je kao zadnja na listi Možemo! Ivana Kekin preferencijalnim glasovima osvojila mandat, odlučila ga je prepustiti prvom na listi Gordanu Bosancu. I on će, poput Bartulice, biti jedan od 'novaka' u Europskom parlamentu. Iako po vokaciji inženjer fizike, javnosti je poznat kao borac za ljudska prava. Niz godina bio je aktivan kroz Centar za mirovne studije, a najviše se bavio temama prigovora savjesti u vojsci, LGBT pravima, pravima migranata, ali i temom ljudske sigurnosti. Jedan je osnivača Možemo u prošlom sazivu Sabora bio je tajnik njihovog saborskog kluba, a na nedavnim parlamentarnim izborima osvojio je saborski mandat.