Prema nedavnim procjenama Hrvatske udruge ugovornih ordinacija, 330.000 osoba koje su se iselile iz Hrvatske zadržalo je zdravstveno osiguranje na koje ostvaruju pravo preko HZZO-a, a koriste ga osobno ili posredstvom rodbine i znanaca. Po tvrdnjama liječnika, čak dvije trećine građana koji su otišli raditi u inozemstvo i dalje koriste hrvatsko zdravstveno osiguranje, a prijatelji i rođaci ih prijavljuju svakog mjeseca Zavodu za zapošljavanje i podižu im lijekove koje šalju autobusom u Austriju, Njemačku ili Irsku, piše Novi list.

Kako je u navedenim zemljama zdravstveno osiguranje bitno skuplje nego u Hrvatskoj, iseljenici se vraćaju, primjerice, kontrolirati trudnoću, popraviti zube, po lijekove ili fizikalnu terapiju.

'U HZZO-u smo protiv takve prakse jer ona ide na štetu osiguranika koji rade u Hrvatskoj i uplaćuju zdravstveni doprinos, a protiv toga se borimo na dvije razine, preko MUP-a i Porezne uprave, dok je elektroničko umrežavanje sa zdravstvenim sustavima drugih europskih država treći mehanizam kontrole', objašnjava ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić.

Prema njegovim saznanjima, u Njemačkoj i Italiji naši iseljenici moraju biti zdravstveno osigurani, no to ne znači da tamo idu doktoru jer je veća participacija u zdravstvenim uslugama. Jedino Irska nema obvezu zdravstvenog osiguranja, no onaj tko dođe tamo raditi, mora prijaviti boravak.

'Kad iz više baza dobivate podatke, stvari se poslože i tako ćemo lakše iz HZZO-a eliminirati one koji nemaju pravo na hrvatsko zdravstveno osiguranje', govori Vukelić, dodajući kako su se mnogi među njima ovdje vodili kao nezaposleni, što znači da im je dopunsko osiguranje plaćala država.

'I to će svakako biti rasterećenje za zdravstveni budžet. U solidarnom sustavu kakav imamo jednostavno nije fer da takve osobe koje žive vani na račun hrvatskih osiguranika koriste zdravstvene usluge iako ne uplaćuju zdravstveni doprinos', stava je ravnatelj.

Hrvatska je prošlog tjedna ušla u elektronički sustav razmjene zdravstvenih podataka (Health Digital Service Infrastructure), a Estonija i Finska su prve države s kojima će razmjenjivati zdravstvene podatke. No,osim razmjene podataka, što bi trebalo pomoći u pružanju zdravstvenih usluga, takva bi razmjena trebala omogućiti otkrivanje hrvatskih državljana koji su se iselili, a i dalje se koriste osiguranjem preko HZZO-a.