NAKON TEŠKIH PREGOVORA

Odluka o homoseksualcima u Ustavu u 18 sati

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 21.05.2010 16:05
  • Objavljeno 21.05.2010 u 15:31
Gay pride

Gay pride

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Marko Miscevic

'Amandmani idu, dogovor o ustavnim promjenama je postignut', rekao nam je Andrija Hebrang ne navodeći točno je li među spomenutim amandmanima i zahtjev SDP-a da se Ustavom svima zajamče prava i slobode, neovisno i o spolnoj orijentaciji. Dogovor o ustavnim promjenama će na zajedničkoj konferenciji za medije u 18 sati objaviti premijerka Jadranka Kosor i predsjednik SDP-a Zoran Milanović

Hebrang osobno smatra da za takvim promjenama Ustava nema nikakve potrebe jer građani homoseksualne spolne orijentacije imaju sva prava kao i ostali građani. 'Homoseksualci imaju sva prava kao i ostali građani što se tiče imovinskih prava, prava nasljeđivanja te brojna druga prava. Ne vidim nijedno pravo po kojem su oni zakinuti. Da vidim, ja bih bio prvi koji bih zahtijevao da se to promijeni', smatra Andrija Hebrang.

Dodao je da homoseksualne udruge agresivnim nastupom okreću ljude od sebe te je spomenuo svoje poznanike koji su iste spolne orijentacije, ali su u pristupu znatno umjereniji. Naime, SDP je sa zahtjevom o homoseksualcima izašao u poodmakloj fazi pregovora o ustavnim promjenama koje je bitno provesti zbog pristupnih pregovora s EU-om, a za koje je

potrebna dvotrećinska većina i ne mogu se izglasati bez nje, pa se u javnosti pojavila priča da je riječ o klasičnoj političkoj trgovini - Hercegovci za homoseksualce. Naravno, osnovna priča o ustavnim promjenama je pokušaj SDP-a da se regulira pitanje glasanja dijaspore.

Takvog je mišljenja i saborska zastupnica HSS-a Marijana Petir. 'Između redova može se iščitati namjera SDP-a da mijenja Hercegovce za gej Hrvate. To je politička igra kojom jasno pokazuju što misle o građanima Hrvatske koji su se u vrlo viskom postotku izjasnili da je temelj ovoga društva obitelj koja se temelji na zajednici muškarca i žene i katoličkoj vjeri. U Ustavu bi jasno trebali biti izraženi njihovi stavovi', poručila je Petir. S njom se slaže i Hebrang koji smatra da SDP-ovci pokušavaju trgovati jer da su htjeli, mogli su uvrstiti to u Ustav još dok su bili na vlasti i imali dvotrećinsku većinu.

SDP-ovci opovrgavaju i samu pomisao da je riječ o političkoj trgovini. 'SDP ne trguje svojim političkim uvjerenjima. Ne bavimo se mi zaštitom prava nacionalnih i seksualnih manjina od jučer', kaže Šime Lučin, SDP-ov saborski zastupnik.

Vezano uz prava seksualnih manjina, SDP nema nikakvih dilema, objašnjava on, a što se tiče amandmana, pitanje je hoće li to HDZ prihvatiti.

'Bez dogovora SDP-a i HDZ-a ne može doći do ustavnih promjena, ali ako to ne prođe ovoga puta, sasvim je izvjesno da ćemo pobijediti na idućim parlamentarnim izborima i onda ćemo donijeti neke zakone koji nisu dosad prolazili', rekao je Lučin.

CROPIX / Davor Žunić

CROPIX / Davor Žunić

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Davor Žunić

Saborska zastupnica HSS-a Marijana Petir smatra da SDP nije raspoložen za dijalog. 'Kada se činilo da će sjesti za stol i konačno početi pregovarati da bi se došlo do konsenzusa oko ovoga prevažnog pitanja, kao što su ustavne promjene, SDP je izašao s novim zahtjevom', kaže Marijana Petir koja smatra da pokretanjem ove teme SDP skreće pažnju javnosti s bitnih na nebitne stvari. Na pitanje bi li glasala za amandman ako HDZ prihvati zahtjeve SDP-a, Petir kaže da je onaj tko ne prepoznaje bilo svojih građana i koji radi protiv vrijednosnih stavova svoga naroda očigledno zalutao u politiku.

Zanimljivo je da se pregovori HDZ-a i SDP-a o ustavnim promjenama, pa i ovom amandmanu, odvijaju bez znanja onih kojih se to zapravo najviše tiče - pripadnika homoseksualne zajednice. U udruzi Zagreb pride smatraju da bi ta prava trebala biti uvrštena u Ustav bez ikakve rasprave, kao njegova civilizacijska nadogradnja.

'Razumijem razne političke dinamike i modalitete na kojima počiva i funkcionira stranački život, pogotovo u kontekstu teme za koju je potrebno osigurati dvotrećinsku većinu u parlamentu. Smatram da spolna orijentacija, ali i rodni identitet i rodno izražavanje, već spomenuti u Zakonu o suzbijanju diskriminacije iz 2008. godine, trebaju bez političkih nadmetanja, posebnih rasprava ili pregovaračkih trgovanja ući u članak 14. Ustava RH', mišljenje je gej aktivista i jednog od članova organizacijskog odbora Zagreb pridea, Franka Dote

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi