Predsjednik stranke Ivan Penava u otvorenom je pismu upozorio na, kako tvrdi, dugogodišnje narušavanje političke ravnopravnosti Hrvata u BiH te spomenuo mogućnost ponovne uspostave Herceg-Bosne unutar federalno uređene Bosne i Hercegovine.

O tome je za N1 govorio novinar i politički analitičar Zoran Krešić, koji smatra da je riječ o temi o kojoj se legitimno može raspravljati te da frustracije među Hrvatima u BiH traju već godinama.

'Hrvatima drugi biraju predstavnike'

Krešić ističe da je problem političkog predstavljanja Hrvata u BiH jedan od ključnih razloga nezadovoljstva.

Podsjetio je kako su Hrvati, prema njegovim riječima, više puta bili suočeni sa situacijom da im drugi biraju političke predstavnike, pri čemu kao suvremeni primjer navodi izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima većinskog bošnjačkog biračkog tijela.

Prema njegovu mišljenju, dodatne frustracije proizlaze i iz događaja iz 2001. i 2011. godine, kada su Hrvati, kako tvrdi, praktično ostali izvan izvršne vlasti.

'To kod Hrvata stvara osjećaj političke nemoći. Mnogi smatraju da su time narušena načela dogovorena Daytonskim sporazumom. Zbog toga se sve češće govori o potrebi izborne jedinice u kojoj bi Hrvati sami birali svoje predstavnike', rekao je Krešić.

Dodao je da se, ukoliko do takvog rješenja ne dođe, otvara prostor za razmatranje drugih modela zaštite političke ravnopravnosti.

'Legitimno je otvoriti raspravu'

Govoreći o spominjanju Herceg-Bosne u deklaraciji Domovinskog pokreta, Krešić smatra da o svim političkim opcijama treba moći razgovarati.

'Potpuno je legitimno voditi civiliziranu raspravu o toj temi. Nitko ne govori o sukobima ili podizanju tenzija, ali činjenica da Hrvatima drugi biraju političke predstavnike mora biti predmet političke rasprave', istaknuo je.

Naglasio je kako se ideja obnove Herceg-Bosne trenutačno spominje prvenstveno kao upozorenje i reakcija na osjećaj političke neravnopravnosti.

'Ne može se očekivati da jedan narod desetljećima trpi ono što smatra političkom nepravdom, a da pritom ne traži alternativna rješenja', poručio je.

Ne očekuje da će tema dominirati kampanjom

Iako smatra da će pitanje izbornog zakona biti prisutno tijekom predstojeće izborne kampanje u BiH, Krešić ne vjeruje da će postati njezina središnja tema.

Prema istraživanjima među Hrvatima u BiH, prioriteti su ipak gospodarski razvoj, zaustavljanje iseljavanja, stanje u zdravstvu i obrazovanju.

'Pitanje političke ravnopravnosti važno je, ali nije među tri najvažnija problema građana', rekao je.

Ipak, upozorio je da bi se situacija mogla promijeniti ako bi se ponovno dogodilo da hrvatski član Predsjedništva BiH bude izabran pretežito bošnjačkim glasovima.

Odnosi Hrvatske i BiH ne bi trebali biti ugroženi

Krešić ne očekuje ozbiljnije pogoršanje odnosa između Hrvatske i Bosne i Hercegovine zbog ove inicijative.

Smatra da treba razlikovati stavove pojedinih političkih aktera od ukupnih međudržavnih odnosa te podsjeća da je Hrvatska jedan od najvažnijih partnera BiH na europskom i euroatlantskom putu.

'Pitanje izmjena izbornog zakona prije svega je pitanje odnosa Hrvata i Bošnjaka unutar BiH. Rješavanje tog pitanja moglo bi otvoriti prostor za kvalitetnije odnose između dvaju naroda i lakše rješavanje drugih otvorenih problema', ocijenio je.

'Ključno političko pitanje za Hrvate u BiH'

Na kraju razgovora Krešić je ustvrdio da je pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH trenutno najvažnije političko pitanje za Hrvate u toj zemlji.

Podsjetio je da Predsjedništvo BiH ima značajne ovlasti, od imenovanja veleposlanika do sudjelovanja u oblikovanju vanjske politike, zbog čega pitanje izbora njegovih članova nadilazi pojedinačne mandate.

'Uvjeren sam da bi izmjene izbornog zakona u velikoj mjeri uklonile dugogodišnje nesporazume između Hrvata i Bošnjaka. To bi bio važan korak prema stabilnijim odnosima i većoj političkoj stabilnosti Bosne i Hercegovine', zaključio je.