Na 20. sjednici zagrebačke Gradske skupštine je potpuno opravdano odbijen prijedlog da se dozvoli urbano pčelarstvo u Zagrebu, jer ono može dodatno ugroziti ionako siromašnu bioraznolikost, kao i divlje pčele, ocijenili su u petak Prijatelji životinja
Prijedlog da se u Zagrebu omogući urbano pčelarstvo podnio je SDP-ov gradski zastupnik Renato Petek, ističući kako bi se urbano pčelarstvo trebalo s periferije proširiti na cijeli grad.
"Pčele ne poznaju granice gradskih četvrti, gdje mogu graditi zajednice, a gdje ne. Želimo urediti ovo pitanje jer suživot s pčelama već postoji, ali bez jasnih pravila o držanju pčela, tako da službe za uklanjanje rojeva imaju puno posla, a građani nemaju informaciju gdje se one nalaze", rekao je Petek.
vezane vijesti
Prijatelji životinja u priopćenju pak ističu kako je u Zagrebu već desetljećima zabranjeno urbano pčelarstvo, za što postoje mnogi opravdani razlozi.
Pčelarstvo je namjerni masovni uzgoj pčela, što ne pridonosi bioraznolikosti, a Zagreb treba težiti održivu razvoju i pozitivan primjer drugim hrvatskim gradovima kako očuvati bioraznolikost i njegovati suživot građana s pčelama i drugim divljim kukcima u gradu, poručuju Prijatelji životinja.
Najvažniji oprašivači divlje solitarne pčele
"Oprašivanje oko 90 posto biljnih vrsta i 75 posto poljoprivrednih usjeva u svijetu ovisi o pčelama i drugim oprašivačima, a u našem podneblju najvažniji oprašivači su ponajprije divlje pčele. Otprilike jedna od 10 vrsta pčela u Europi suočava se s izumiranjem, pri čemu su posebno ugrožene divlje solitarne pčele, koje imaju ključnu ulogu u oprašivanju voćaka i drugih kultiviranih biljaka i očuvanju biološke raznolikosti", objašnjavaju Prijatelji životinja.
Divlje solitarne pčele ugrožene su i zato što je većina inicijativa fokusirana na medonosne pčele, a problem je i u malom broju livada i cvijeća u gradovima, koji su glavni izvor hrane za pčele i druge oprašivače.
Uzgoj pčela u gradovima je opasan i zbog mogućeg širenja zaraze s bolesnih na zdrave košnice, a ubod medonosne pčele otrovan je i opasan za ljude koji su na njega alergični. Za razliku od njih divlje solitarne pčele poznate su po miroljubivosti, a pri eventualnom ubodu solitarna pčela ne umire, već žalac izvuče van te kod njih nisu zabilježeni slučajevi alergijske reakcije.
U gradskim vrtovima i na drugim zelenim površinama treba povećati broj sadnica biljaka koje oprašivači vole, kao i broj sadnica i zelenih površina općenito. Tako bi se u Zagreb privukle divlje pčele i drugi oprašivači, što stvara raznolikost, a sadnja drveća, grmlja i cvjetnog raslinja te umjerena košnja livada pomaže suživotu s malim pticama, vranama i kukcima, navode Prijatelji životinja.
