Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u srijedu poslijepodne ispitao je posljednjih pet kandidata i time završio dvodnevno saslušanje 15 kandidata prijavljenih za tri upražnjena mjesta na Ustavnom sudu, nakon čega Odbor treba Hrvatskome saboru uputiti tri imena na imenovanje
U posljednjem krugu ispitani su Branka Rešetar, Goran Selanec, Ljiljana Stipišić, Mladen Sučević te Mario Vinković.
Selanec i Sučević su se javili i na prethodni javni poziv te bili u krugu tri predložena kandidata o kojima je Sabor raspravljao, ali niti jedan nije dobio potrebnu dvotrećinsku podršku zbog prijepora vladajućih i lijeve oporbe. Selanec je i jedan od troje sudaca kojima je u travnju istekao i produženi mandat i od tada Ustavni sud djeluje u nepotpunom sastavu s 10 članova.
Odgovarajući na pitanja zastupnika o proaktivnijem djelovanju Ustavnog suda, Branka Rešetar stava je da bi se tada mogao 'zaigrati' i prijeći u ulogu zakonodavca, a u koju ne bi smjela. Pitali su je i o odluci Ustavnog suda iz 2014. kojom su poništili Obiteljski zakon na kojem je radila radna skupina na čijem je čelu bila upravo ona.
vezane vijesti
'Mislim da je to najgora odluka koju je mogao donijeti zato što je u tom trenutku zašao u ulogu zakonodavca i, bez da je ocijenio protuustavnost ijednog članka, povukao ga iz primjene. Vratio je na snagu Zakon iz 2003., što nije uloga ustavnog suda', istaknula je.
Što se tiče odluke kojom su zabranili kandidiranje predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću na prošlim parlamentarnim izborima, priklanja se mišljenju profesora ustavnog prava da se nije mogao kandidirati bez obzira što nije izričito propisano Ustavom, no ne slaže se sa zabranom kandidature. Ljiljana Stipišić takvu odluku smatra opravdanom, a s takvom odlukom slaže se i Mladen Sučević.
Kandidati nisu za zabranu molitelja na trgovima
O moliteljima na trgovima, Rešetar, Stipišić, Vinković i Sučević stava su da se ne trebaju i ne mogu zabraniti dokle god takva okupljanja ne prelaze u vrijeđanje drugih i govor mržnje. Rešetar dodaje tu i pravo na okupljanje u okviru gay prideova.
'Za društvo nije dobro kada se stavljamo u poziciju da procjenjujemo okupljanje onih s kojima se ne slažemo, uvođenje takvog oblika cenzure bio bi snažan korak unazad', rekao je Vinković.
Govoreći o istospolnim brakovima i posvojenjima djece od strane istospolnih parova, Rešetar poručuje kako po tom pitanju ne smiju biti diskriminirani u odnosu na heteroseksualne parove jer, naglašava, posvojenje ne spada u kategoriju ljudskog prava.
Selanec: Ustavni sud funkcionira otežano
Goran Selanec istaknuo je kako Ustavni sud u uvjetima rada s 10 sudaca otežano funkcionira te da pronalaze rješenja kako da 'krpaju' svoj rad. Kao važne odluke koje je Ustavni sud donio naveo je one koje su se ticale pitanja vladavine prava, razvoja pojma ustavnog identiteta pravne države. "U mom mandatu su to odluke o izbornim jedinicama, Zakona o osobnoj asistenciji, sudovima, Poslovniku Sabora za vrijeme Covida, to su dalekosežne odluke koje su formirale arhitekturu našeg poretka", nabrojao je.
Na pitanje aktivnije intervencije tog suda u zaštiti ustavnih prava, Selanec je poručio kako se Ustavni sud mora kretati u granicama svoje nadležnosti. Dodao je kako je bilo situacija u kojima je Ustavni sud davao naloge i preporuke zakonodavcima koji ih nisu poštovali, ali da je unatoč tome sud svojim tumačenjima štitio prava građana.
Nije se složio s konstatacijom HDZ-ovih članova Odbora da je svaki put kada je sud odbacio zahtjev za ocjenom ustavnosti oporbenih zastupnika on pisao izdvojena mišljenja ne slažući se s tim odlukama, a podržavajući oporbu.
Govoreći o neovisnosti sudaca od izvršne i zakonodavne vlasti, Sučević je istaknuo kako kao sudac zaboravljaš 'desno, lijevo, ravno' i vodiš se propisima, Ustavom i zakonima. Nema problem s isticanjem vjerskim simbola u javnim zdravstvenim i obrazovnim ustanovama.'Problem bi bio kada bi prisiljavali sve učenike klečati, moliti se', ustvrdio je.
Vinković o surogat majčinstvu i ZDS
U kontekstu pitanja o surogat majčinstvu i nedavnoj odluci Ustavnog suda da se dijete iz inozemstva upiše u matične knjige, ali i nebiološka majka uz biološkog oca, Vinković je imao potrebu reći da je član i Biskupske konferencije Iustitia ex pax.
'Ustavni je sud de facto ovom odlukom omogućio upis djece koje su začeta surogat majčinstvom u inozemstvu, iako je surogat majčinstvo zabranjeno u Hrvatskoj. Odlučivalo se u ranijem slučaju pa je upisan biološki otac, ali je mjesto majke koja nije biološka ostalo prazno, tako je trebalo postupiti i u ovom slučaju', stava je.
Vinković je član i tzv. Vijeća za suočavanje s prošlošću koje je izradilo Dokument dijaloga iz kojeg proizlazi dvostruka konotacija pozdrava 'ZDS'.
'U tom dokumentu jasno su naznačeni simboli i pozdravi koji su a priori dvojbeni, ali je predviđen izuzetak koji se ticao stradavanja hrvatskih branitelja koji su se pod tim znakovljem borili. Odluka je smjerala za tim da se nešto što se događa de facto i de iure adresira, no preporuka Vijeća jasno je naznačila koje su to situacije u kojima bi se to moglo tolerirati. Nesporno je da je taj pozdrav protuustavan', rekao je.
Odbor na idućoj sjednici treba utvrditi tri imena koja će uputiti na plenarnu sjednicu na ponovnu raspravu i odlučivanje, što bi trebalo biti, kako je najavio potpredsjednik Odbora Nikola Mažar (HDZ), sljedeći tjedan.
