Predsjednik Srbije i gospodar svih poluga vlasti u toj zemlji, poznat kao majstor sjedenja na više stolaca, u odnosima s Europskom unijom dosad je uglavnom uspijevao održavati delikatnu ravnotežu. Srbija je formalno ostajala na europskom putu, Bruxelles je nastavljao suradnju s Beogradom, a Aleksandar Vučić istodobno je održavao bliske odnose s Moskvom i Pekingom, paralelno s time kod kuće se suočavajući sa sve ozbiljnijim kritikama zbog stanja demokracije i vladavine prava.

Posljednjih mjeseci, međutim, pojavljuje se sve više znakova da se taj odnos mijenja. Najnoviji je odluka predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da tijekom predstojeće turneje zapadnim Balkanom posjeti Albaniju, Kosovo, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, ali ne i Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.

Službeno obrazloženje Bruxellesa jest održavanje izbora u tim dvjema državama i namjera predsjednice Komisije da ih posjeti kasnije. No u Srbiji je ta odluka odmah dobila znatno šire političko značenje.

Za N1 ovu je temu prokomentirao politički analitičar s London University Collegea Eric Gordy, ocjenjujući da u europskim institucijama Vučića i njegovu Srpsku naprednu stranku više ne promatraju na isti način kao prije te da je ozbiljno narušena slika srpske vlasti kao predvidljivog partnera EU-a.

Takvo tumačenje nije moguće potvrditi kao službenu politiku Unije. Ali odluka Von der Leyen ne dolazi izolirano, već se uklapa u niz događaja koji pokazuju sve napetiji odnos Beograda i Bruxellesa.

Mladićev pogreb postao je nova prijelomna točka

Posebno snažnu reakciju europskih institucija izazvao je nedavni pogreb Ratka Mladića, bivšeg zapovjednika Vojske Republike Srpske koji je pred međunarodnim sudom pravomoćno osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici te zločine protiv čovječnosti.

Mladićevo tijelo prevezeno je u Beograd državnim zrakoplovom, a njegov lijes dočekan je uz vojnu počasnu gardu. Pogrebu su prisustvovali i visoki srpski dužnosnici. Reakcija Bruxellesa, iako isprva tradicionalno troma, u drugom je valu bila neuobičajeno izravna.

Von der Leyen poručila je da ju je ono što je vidjela na pogrebu užasnulo te naglasila da veličanju ratnih zločinaca nema mjesta u Europskoj uniji. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa također je to kritizirao dok je europska povjerenica za proširenje Marta Kos otkazala planirani posjet Srbiji nakon što je Mladićevo tijelo državnim zrakoplovom prebačeno u Beograd.

Ni Vučić im nije ostao dužan. Nakon odluke Kos da otkaže posjet Srbiji, odbrusio je: 'Ti ćeš mi govoriti što ćemo raditi u našoj zemlji' i dodao kako se 'mi Srbi plašimo Boga, a ne Marte Kos'. Nije precizirao plaši li se, uz Boga, zavrtanja europske pipe s koje je Srbija, otkad je on predsjednik, dobila najmanje četiri milijarde eura bespovratne pomoći.

I Picula omražen u Beogradu

Ne zaboravimo – ozbiljne napetosti počele su još sredinom ove godine, kad je Europski parlament u svom redovnom izvješću upozorio da je napredak Srbije prema članstvu zaustavljen zbog nazadovanja u području demokracije i nedovoljnog napretka u reformama vladavine prava. U prozivkama je prednjačio hrvatski europarlamentarac od ranije omražen u Beogradu, izaslanik Europskog parlamenta za proširenje Tonino Picula te se nakon Mladićeva sprovoda otvoreno zapitao treba li prekinuti pregovore Srbije i EU-a.

Iako je te prozivke iz Strasbourga Vučić u rekordnom roku amortizirao otrčavši kod Macrona da ga podsjeti da je Srbija ostavila grdan novac za one Rafalee, a francuski predsjednik se i u rujnu naslikavao s njim i slao pomirljive poruke, čini se da je lavina koju je zakotrljao studentski pokret – a njegovi su predstavnici, sjećate se, onomad i trčali skroz do Strasbourga – ipak veći problem za Vučića nego što je mislio.

Studenti su, naime, postali akter na predstojećim izborima 25. listopada, a paralelno s time u Bruxellesu je započeo obrnut proces. Andrej Kovačev, eurozastupnik iz redova bugarskog GERB-a, stranke bivšeg premijera Bojka Borisova, objavio je da je pokrenut postupak izbacivanja Srpske napredne stranke iz EPP-a. 'Dosta je bilo, predugo smo čekali', prisnažio je šef bugarske delegacije pučana.

Nakon Orbana više ništa nije isto

Gordy za N1 ovaj preokret pripisuje padu Viktora Orbana u Mađarskoj, što je temeljno promijenilo regionalnu geopolitiku i Bruxellesu konačno objasnilo da se više ne mora držati provjerenih autokrata. Pogotovo kad nisu u stanju isporučiti ono što je od njih traženo, a to je, u slučaju Vučića – jeftin litij.

'Orban je povijest, kao i cijela njegova mreža krajnje desničarskih pokreta diljem Europe, i to više nije faktor. Druga stvar za koju mislim da se događa jest da Europska unija nije uvjerena da im on može osigurati projekt Jadar. Sve stvari koje je imao i koje su ih držale na njegovoj strani više ne funkcioniraju', kaže Gordy.

Bruxelles sve teže može ignorirati ono što se događa u Srbiji

Godinama je odnos EU-a prema Vučiću bio izrazito pragmatičan. Srbija je ključna zemlja zapadnog Balkana, a Bruxellesu su važni stabilnost regije, dijalog Beograda i Prištine te sprečavanje snažnijeg ruskog i kineskog utjecaja.

Vučić je pritom mogao nuditi upravo ono što je trebalo europskim partnerima: razgovor, kontrolu političkih procesa i obećanje da Srbija, bez obzira na veze s Moskvom i Pekingom, dugoročno neće napustiti europski put. No cijena takvog pristupa postaje sve vidljivija.

Sve je više pokazatelja da Vučić u europskim prijestolnicama i institucijama nailazi na otvorenije kritike nego prije i da Bruxelles manje zazire od javnog sukoba s Beogradom. Otkazani ili odgođeni posjeti sami po sebi ne predstavljaju prekid odnosa. Ali u diplomaciji je i odluka da se nekamo ne ode poruka.

Kada se tome dodaju kritike zbog stanja demokracije, zahtjevi za istragom policijskog nasilja, stagnacija pristupnih pregovora i izrazito negativne reakcije europskog vrha na odnos srpskih vlasti prema Mladićevu pogrebu, postaje jasno da su odnosi ušli u znatno hladniju fazu.

Pitanje zato više nije samo koliko je Srbija udaljena od članstva u Europskoj uniji, već – koliko je izvjesno da će na tom putu zaobići Aleksandra Vučića.