Istraživači su zabilježili najmanje 25 prosvjednih pokreta u kojima je važnu ulogu imala generacija Z, odnosno ljudi u dobi od približno 14 do 29 godina. Ta generacija čini oko trećine svjetskog stanovništva, a politologinja Erica Chenoweth s Harvarda smatra da prolazi kroz svojevrsno globalno političko buđenje.

'Generacija Z je u usponu. Sasvim je jasno da je značajan dio te generacije umoran od sjedenja po strani dok ih njihovi politički sustavi iznevjeravaju', rekla je Chenoweth za The Guardian.

Povodi za prosvjede se razlikuju: negdje su to korupcija i autoritarna vlast, a drugdje skupo stanovanje, loši uvjeti obrazovanja i rada ili nedovoljna ulaganja u javne usluge i borbu protiv klimatskih promjena. No mladi se sve češće koriste sličnim načinima organiziranja, kombinirajući ulične prosvjede s društvenim mrežama i digitalnim platformama.

Od Bangladeša do Srbije – mladi ruše političke barijere

Jedan od najvažnijih primjera dogodio se 2024. godine u Bangladešu. Prosvjedi studenata isprva su izbili zbog sustava kvota pri zapošljavanju, ali su se brzo pretvorili u širi pokret protiv sve autoritarnije vlasti premijerke Šeik Hasine. Nakon višemjesečnih nemira Hasina je podnijela ostavku i napustila zemlju. Prema izvješću stručnjaka UN-a za ljudska prava, tijekom gušenja prosvjeda ubijeno je do 1400 ljudi, većinom djelovanjem sigurnosnih snaga.

Dvije godine poslije studentski pokret u Srbiji postao je jedan od najvidljivijih primjera političkog angažmana mladih u Europi. Prosvjednici su se suprotstavili vlasti optužujući je za korupciju, kontrolu medija i podređivanje državnih institucija stranačkim interesima, a pokret je organizirao i akcije izvan zemlje, među ostalim biciklističke vožnje i ultramaratone, da bi privukao međunarodnu pozornost.

U Brazilu su pak mladi pomogli mobilizirati birače u kampanji Luiza Inácija Lule da Silve. Nakon lošeg rezultata u prvom krugu izbora studenti i pristaše organizirali su prosvjede i digitalne kampanje, a kanal na WhatsAppu posvećen širenju sadržaja podrške Luli privukao je milijune korisnika. Nakon pobjede Lula je zahvalio mladima koji su, kako je rekao, izašli na ulice braniti demokraciju.

Sve češće pokazuje se da društvene mreže nisu samo sredstvo širenja poruka, već i infrastruktura za organiziranje. TikTok i X ubrzavaju širenje nezadovoljstva dok Discord, grupni razgovori i druge platforme omogućuju decentralizirano planiranje akcija. Digitalni alati organizatorima ujedno mogu pomoći da zaobiđu internetske blokade i cenzuru.

Prosvjedi se šire Europom

The Guardian podsjeća da je val prosvjeda predvođenih mladima zahvatio i europske zemlje. U Francuskoj su se učenici i mladi uključili u akcije povezane s uvjetima rada, u Španjolskoj su organizirali kampove i prosvjede tražeći pristupačnije stanovanje, a u Njemačkoj su tisuće ljudi izašle na ulice zbog troškova života i nedovoljnih ulaganja u obrazovanje, zdravstvo i klimatsku politiku.

Sličan obrazac nezadovoljstva vidi se i u Indiji. Pokret koji je počeo kao internetska satira prerastao je u šire protivljenje vlasti premijera Narendre Modija, a prosvjedi su, među ostalim, doveli do ostavke ministra obrazovanja, ali su naišli i na snažan odgovor sigurnosnih snaga. Tisuće ljudi su privedene, a policija je koristila suzavac i palice. Vlasti su, osim toga, u dijelovima Delhija ograničavale okupljanja, zatvarale prometnice i prekidale internetske usluge.

Analitičari upozoravaju da se prosvjedi ne mogu svesti na jedan zajednički politički program, ali ih povezuje osjećaj da postojeći društveni i politički sustavi ne ispunjavaju obećanja. Arancha González, dekanica Pariške škole međunarodnih odnosa, za The Guardian je ocijenila da se u Europi urušila ideja prema kojoj gospodarski rast automatski donosi blagostanje i socijalnu jednakost.

U Maroku je pokret Gen Z 212 prosvjedovao protiv korupcije, zanemarivanja javnih usluga i nedostatka prilika za mlade, a nakon demonstracija optuženo je više od 2000 ljudi te su mnogi dobili zatvorske kazne. U Meksiku su pak prosvjedi protiv korupcije i kriminala završili sukobima s policijom i desecima uhićenja.

Mladi se suočavaju s represijom, ali ne odustaju

Sve veći broj takvih pokreta otvara i pitanje odgovora vlasti. Istraživanja pokazuju da prosvjedi koje predvode mladi često nailaze na snažniju represiju, iako njihovi sudionici nisu skloniji nasilju od drugih prosvjednika.

Organizacija Civicus, koja prati stanje građanskih sloboda u svijetu, upozorava da se takvi pokreti često suprotstavljaju samoj raspodjeli političke i ekonomske moći, zbog čega vlasti na njih odgovaraju nasiljem.

Pritisci se vide i u SAD-u, gdje je propalestinski studentski pokret doveo do brojnih uhićenja, suspenzija i izbacivanja sa sveučilišta. Ipak, iskustvo tog pokreta oblikovalo je nove generacije mladih aktivista te oni nastavljaju organizirati prosvjede i političke akcije. Koliko će ti pokreti dugoročno promijeniti politiku, zasad nije jasno jer se njihovi rezultati znatno razlikuju. Dok su neki pridonijeli promjeni vlasti, drugi su naišli na represiju, a treći su tek otvorili prostor za nove oblike političkog organiziranja.

Chenoweth smatra da bi aktualni val mogao označiti početak dublje generacijske promjene u svjetskoj politici u trenutku u kojem slabi demokracija u mnogim zemljama. No poruka mladih možda je jednostavnija od velikih političkih analiza. Kako je za Associated Press rekao 17-godišnji francuski srednjoškolac Bilal Narjissi, eksplozija prosvjeda koje vode mladi ima bar jednu zajedničku točku.

'To je mišljenje da se s mladima previše postupa kao s djecom i da ih se ne sluša dovoljno', istaknuo je Narjissi.