Međunarodni istraživački tim analizirao je uzorke uzete s Torinskog platna 1978. godine. U istraživanju objavljenom u časopisu Scientific Reports znanstvenici su na tim službeno prikupljenim uzorcima prvi put primijenili metagenomsko sekvenciranje nove generacije bez prethodnog umnažanja DNK-a metodom PCR, a takav im je pristup omogućio detaljan uvid u genetski materijal sačuvan među lanenim vlaknima, prenosi Science Daily.

Za razliku od analiza usmjerenih na DNK jednog organizma, metagenomsko sekvenciranje može prepoznati genetski materijal brojnih vrsta u istom uzorku, zbog čega je osobito korisno pri proučavanju povijesnih predmeta koji su dugo bili izloženi kontaktu s ljudima, različitim načinima čuvanja i promjenama okoliša.

Istraživači navode da su tako dobili dosad najobuhvatniji pregled bioloških tragova koji su se nakupljali na Torinskom platnu.

Ljudski DNK i raznolik svijet mikroorganizama

Među nalazima su različite linije ljudske mitohondrijske DNK, što upućuje na to da se na platnu nakupljao genetski materijal pripadnika različitih populacija. Mitohondrijska DNK čini mali dio ljudskog genetskog materijala i nasljeđuje se majčinskom linijom, zbog čega je korisna za istraživanje podrijetla i povijesti stanovništva.

Znanstvenici su otkrili i neočekivano raznolik mikrobiom, odnosno zajednicu mikroorganizama povezanih s određenim okolišem ili predmetom. Prepoznali su bakterije uobičajene na ljudskoj koži, različite gljive te mikroorganizme prilagođene životu u slanim uvjetima.

Dio njih pripada arhejama, jednostaničnim mikroorganizmima koji se razlikuju od bakterija. Neke arheje mogu preživjeti u izrazito slanom okolišu, nepovoljnom za mnoge druge oblike života.

Ti nalazi pokazuju koliko su na biološke tragove sačuvane na platnu utjecali ljudi koji su dolazili u kontakt s njime i izloženost različitim okolišnim uvjetima.

Biljke, domaće životinje, sredozemni koralji...

Analiza je otkrila i DNK brojnih biljnih i životinjskih vrsta. Među biljkama znanstvenici su prepoznali pšenicu, mrkvu, kukuruz, bananu i kikiriki, a među domaćim životinjama goveda, svinje, kokoši, pse i mačke. Osobito se izdvaja nalaz DNK sredozemnog crvenog koralja.

Raznovrsnost genetskog materijala upućuje na to da je platno dolazilo u dodir s brojnim organizmima i bilo izloženo različitim utjecajima okoliša. Ti bi tragovi mogli odražavati njegovu dugu povijest rukovanja, čuvanja i premještanja između geografskih područja.

Ipak, prisutnost DNK neke vrste ne otkriva kada je taj materijal dospio na platno. Pojedini tragovi mogli su se nataložiti relativno nedavno dok drugi možda potječu iz znatno starijih razdoblja, što otežava tumačenje nalaza s predmeta koji je stoljećima bio izložen ljudskim aktivnostima.

Može li DNK riješiti zagonetku?

Unatoč raznovrsnosti pronađenog genetskog materijala, istraživači naglašavaju da njihovi rezultati ne mogu utvrditi starost ni autentičnost Torinskog platna.

Riječ je o lanenoj tkanini s blijedim otiskom ljudskog lika koju dio vjernika smatra Isusovim pogrebnim platnom. Rasprave o njezinu podrijetlu traju generacijama te je ono među najistraživanijim povijesnim i vjerskim predmetima na svijetu.

Budući da su ga ljudi stoljećima dodirivali i čuvali u različitim uvjetima, DNK na njemu predstavlja mješavinu biološkog materijala nakupljenog u različitim razdobljima, zbog čega nije moguće pouzdano odvojiti eventualne izvorne tragove povezane s tkaninom od onih koji su poslije dospjeli na nju.

Istraživanje pritom pokazuje da suvremena forenzička genomika i proteomika mogu pružiti informacije koje tradicionalne metode možda ne bi otkrile: forenzička genomika na temelju genetskih tragova istražuje biološko podrijetlo i kontakte među organizmima dok proteomika proučava proteine jer oni također mogu sačuvati vrijedne podatke o biološkom materijalu.

Ti pristupi otvaraju nove mogućnosti za istraživanje načina na koje su se povijesni predmeti čuvali, kako se njima rukovalo i kakvim su okolišnim uvjetima bili izloženi.

Nove metode za uzorke stare gotovo pola stoljeća

U međunarodnom istraživanju sudjelovala je i Noemi Procopio, profesorica forenzičkih znanosti na Sveučilištu u Lancashireu, istaknuvši da napredak forenzičkih tehnologija omogućuje dobivanje novih podataka iz povijesnih uzoraka prikupljenih prije više desetljeća.

'Torinsko platno i dalje zaokuplja povjesničare, znanstvenike i javnost, a nas veseli to što primjenom najnovijih forenzičkih tehnologija za analizu DNK otkrivamo nove informacije o raznolikosti biološkog materijala sačuvanog u uzorcima prikupljenima prije gotovo 50 godina.

Platno je bogata arhiva genetskih podataka koji su se stoljećima nakupljali zbog dodira s ljudima i izloženosti okolišu. Iako dokazi dobiveni analizom DNK ne mogu odgovoriti na sva pitanja o starosti ili autentičnosti, pružaju nove uvide u njegovu biološku povijest i pokazuju da napredak forenzičkih znanosti može otkriti nove informacije o povijesnim predmetima', rekla je Procopio.