Istraživači već dugo raspravljaju o podrijetlu slavnog Torinskog platna. Neki ga datiraju u vrijeme Isusova raspeća, dok ga drugi smatraju srednjovjekovnom krivotvorinom. Međutim, nova studija brazilskog dizajnera tvrdi da je ono najvjerojatnije 'srednjovjekovno umjetničko djelo'
Otisak ljudske figure na Torinskom pokrovu možda potječe od plitke skulpture, a ne od stvarne osobe, prema novoj studiji koja donosi nove spoznaje o najproučavanijem arheološkom artefaktu na svijetu, prenosi Independent.
Pokrov dimenzija 4,3 x 1,2 metra prvi se put pojavio u 1350-ima, noseći slabašan lik čovjeka za kojeg mnogi vjeruju da je otisak Isusa Krista. Prikazuje frontalnu i leđnu figuru odraslog muškarca s vidljivim tragovima fizičkog nasilja.
Cicero Morares, poznat po korištenju 3D digitalnog modeliranja za analizu načina na koji različite vrste tkanine prekrivaju različite oblike i figure, te za mapiranje njihovih kontaktnih područja, donosi nova saznanja.
vezane vijesti
Studija, objavljena u časopisu Archaeometry, koristi softver otvorenog koda za procjenu načina na koji tkanina oblikuje otiske s punog trodimenzionalnog ljudskog tijela u usporedbi s niskoreljefnom skulpturom koja se oblikuje laganim podizanjem figure s ravne pozadine.
Dva scenarija
„Uspoređena su dva scenarija“, navodi se u studiji, „projekcija trodimenzionalnog ljudskog modela i model niskog reljefa.“
Niskoreljefna figura proizvela je otisak na tkanini sličan onome na Torinskom platnu. „Rezultati pokazuju da je kontaktni uzorak generiran niskoreljefnim modelom kompatibilniji s prikazom na Platnu“, zaključuje se.
Morares objašnjava da scenarij tkanine koja konturira niskoreljefnu skulpturu pokazuje veću sličnost s opaženim konturama na platnu, dok projekcija 3D ljudskog tijela rezultira „značajno iskrivljenom slikom“.
Dizajner sumnja da je takva skulptura možda bila izrađena od drveta, kamena ili metala, te da je vjerojatno bila pigmentirana samo na područjima koja su bila u kontaktu s tkaninom, kako bi se stvorio uzorak kakav se vidi na platnu.
Što je najvjerojatnije?
"Metodologija sugerira da je slika na platnu više u skladu s umjetničkim prikazom u niskom reljefu nego s izravnim otiskom stvarnog ljudskog tijela“, navodi se u studiji.
Nalazi, prema brazilskom istraživaču, podupiru hipotezu o podrijetlu platna „kao srednjovjekovnog umjetničkog djela“.
