ODRŽAVANJE ŠUMSKIH CESTA

Obavljaju li Hrvatske šume svoj dio posla u zaštiti protiv požara?

  • Autor: Andreja Žapčić
  • Zadnja izmjena 22.08.2012 07:18
  • Objavljeno 22.08.2012 u 07:18
Požar

Požar

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz/PIXSELL

U radove zaštite šuma od požara u posljednjih 10 godina uloženo je čak 1,1 milijardu kuna, izračunali su u Hrvatskim šumama i tvrde da prozivanja o ignoriranju zahtjeva oko čišćenja i njege šume nemaju temelja jer se na tome radi konstantno, ali je i riječ o poslu koji traje desetljećima. Pri tome treba uzeti u obzir da veliku opasnost za nastajanje šumskih požara predstavljaju zapuštene i neuređene privatne šumske i poljoprivredne površine, što dokazuje i značajan broj požara koji su započeli upravo na privatnim površinama, a zatim se proširili na šume u državnom vlasništvu

Hrvatskom i ove godine bjesne požari, a premda su razlozi njihova izbijanja svakakvi, ali je najčešće riječ o ljudskom nemaru ili ljudskoj namjeri, zbog čega su sve glasniji zahtjevi za većim kaznama, pogotovo kada je riječ o piromanima, ni sve institucije u protupožarnom sustavu ne obavljaju posve svoj dio posla.

'U šumi se možemo izgubiti, ali ne smijemo izgubiti šumu', kaže završna poruka iz spota kojim posljednjih nekoliko mjeseci Hrvatske šume upozoravaju na opasnosti od požara i na očuvanje šuma, no iz godine u godinu sve su češće prozivke da upravo Hrvatske šume ne odrađuju svoju zadaću jer ne brinu o tome da se kroz šume rade i održavaju protupožarni putovi, a na što su samo u posljednja dva dana upozorili glavni vatrogasni zapovjednik Željko Šoša te gradonačelnik Skradina Nediljko Dujić, koji je kazao da 'šuma koju je vatra progutala u Bratiškovcima nikad nije očišćena, niti je kroz nju probijen protupožarni put. Iz godine u godinu pišemo da se stavi u program čišćenje šuma - to se u pravilu ignorira. To se u upravi Hrvatskih šuma ignorira.'

Što čine Hrvatske šume da ne izgubimo šume?

U prozvanom javnom poduzeću, međutim, odbacuju optužbe na svoj račun i tvrde: 'Hrvatske šume gospodare šumama prema desetogodišnjim programima i nije točno da se nije ulagalo niti čistilo šumu koja je ovih dana izgorjela u Bratiškovcima. Svi propisani radovi su izvršeni, a primjerice u 2009. održavano je 2,2 kilometara protupožarnih prometnica i sada u 2012. 1,33 kilometra, te se samo ove godine čisti 8,5 hektara šume.' Također napominju i da je požar u toj šumi prvi uočio i obavijestio vatrogasce radnik Hrvatskih šuma dežuran na motrionici.

Za svaku se godinu, naime, izrađuje Plan zaštite šuma od požara i poduzimaju određene preventivne mjere, a među njima je i motrilačko-dojavna služba, koja se aktivira od 1. lipnja do 15. rujna, ali i izvan toga roka, ovisno o klimatskim uvjetima koji povećavaju opasnost od požara, dok se za šume u I. stupnju opasnosti od požara u razdoblju povećane opasnosti, motrenje i dojava provode danonoćno, napominju Hrvatske šume.

Konkretnim brojkama govoreći, navode da se postojeći putovi i šumske ceste održavaju svake godine te je do 2012. godine izgrađeno njih ukupno 5.062 kilometra, od čega na području krša 3.498 kilometara, a u ovoj se godini planira izgradnja 93 kilometra i održavanje 239 kilometara uz provođenje šumsko-uzgojnih radova. Pritom najavljuju da planiraju pet posto od ukupnih sredstava prikupljenih od naknade za korištenje opće korisnih funkcija šuma uplatiti županijskim vatrogasnim zajednicama te jedinicama lokalne uprave i samouprave na području krša.


Čempresi kao prirodno prirodno protupožarno sredstvo?

U međuvremenu, mediji su prenijeli vijest da španjolski znanstvenici proučavaju je li čempres prirodno rješenje protiv šumskih požara, naime, prilikom onih koji su nedavno poharali okolicu Valencije, čempresi su bili jedini koji su odoljeli vatri, dok je sve ostalo raslinje i drveće oko njih izgorjelo. Premda su bili posađeni jedan do drugog i grane su im bile isprepletene, od 958 čempresa samo 12 ih je osmuđeno, pa sad znanstvenici provjeravaju bi li možda čempresi, koje krasi i iznimno dug životni vijek, pri pošumljavanju izgorjelih površina mogli biti posađeni kao svojevrsni prirodni protupožarni zid.

Upitani što u tom smislu rade u Hrvatskim šumama, odgovorili su nam da su u 2012. godini za uzgojne radove na kršu planirali utrošiti 152 milijuna kuna te je dosad potrošeno gotovo 80 milijuna kuna, a pri izradi planova obnove i pošumljavanja opožarenih šumskih područja usko surađuju sa zagrebačkim Šumarskim fakultetom i Šumarskim institutom u Jastrebarskom, te se ovisno o terenu i zahtjevima staništa odabire optimalan način sanacije i optimalna pionirska vrsta za obnovu.

Naposljetku, zaključuju da iz svega navedenog 'nije točno da ignoriraju zahtjeve općina na kršu u vezi čišćenja i njege šume i da se na tome radi konstantno, međutim riječ je o golemoj površini od oko 933 tisuće hektara i to je posao koji se mjeri u desetljećima. Osim toga, veliku opasnost za nastajanje šumskih požara predstavljaju zapuštene i neuređene privatne šumske i poljoprivredne površine, što dokazuje značajan broj požara koji su započeli upravo na privatnim površinama, a zatim se proširili na šumu u državnom vlasništvu.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi