Obrambeni portal Hartpunkt objavio je da su njemački ministar obrane Boris Pistorius i njegov norveški kolega Tore O. Sandvik, na marginama prošlotjednog NATO-ova samita u Haagu, potpisali tzv. programski aranžman, prema kojem će ove dvije zemlje zajednički nabaviti vođene rakete JSM. Po izjavama dvojice ministara, Norveška će u toj zajedničkoj nabavi preuzeti vodeću ulogu.

Kako je Pistorius dodatno objasnio u kratkoj izjavi, time će se omogućiti njemačkom Luftwaffeu i norveškom Kraljevskom ratnom zrakoplovstvu da prime prve projektile prije kraja 2027. Rekao je i da je za potrebe zajedničke nabave još ranije odobreno 478 milijuna eura.

'Ovim sporazumom provodimo ono što smo postavili kao cilj u Europi i NATO-u, a to je zajednička nabava radi uštede vremena i troškova, kao i zaobilaženja birokratskih problema. Zahvaljujući zajedničkoj inicijativi, krstareće projektile možemo primiti već krajem 2027. Ovo je gotovo hipersonična nabava', kazao je Pistorius nakon potpisivanja sporazuma.

Norveški Kongsberg prvenstveno znamo kao proizvođača vođenih protubrodskih projektila NSM, lansiranih iz kopnenih i brodskih lansera, o kojima je tportal već pisao. Tijekom 2010-ih tvrtka je odlučila iskoristiti tehnološki kapital akumuliran u razvoju NSM-a i izgraditi njegov zračni pandan pa je pokrenut program JSM, posebno dizajniran za 52 primjerka Lockheed Martinova aviona F-35A, a koje je naručilo norveško ratno zrakoplovstvo.

Krstari precizno prateći konfiguraciju terena

Napredna krstareća raketa srednjeg dometa JSM ima masu od 416 kilograma i duljinu od četiri metra, a koristi bojnu glavu težine 120 kilograma s eksplozivnom fragmentacijom. Pokreće je mali Williamsov turboventilatorski motor F-415 radnog dometa u rasponu od 185 do 555 kilometara, s maksimalnom podzvučnom brzinom od 0,9 maha.

JSM kao sustave navođenja koristi GPS, inercijalno ili infracrveno navođenje, pasivni radiofrekvencijski senzor ili pak sustav TERCOM, a on koristi konturnu kartu terena koja se uspoređuje s mjerenjima provedenim tijekom leta pomoću ugrađenog radarskog visinomjera. TERCOM znatno povećava točnost rakete u usporedbi s inercijskim navigacijskim sustavima, a njegova povećana točnost omogućuje joj da leti bliže preprekama te na nižim visinama, što otežava njezino otkrivanje zemaljskim radarom.

Uz to, prilikom pronalaženja meta JSM koristi sustav ATR za automatsko otkrivanje ciljeva. Valja reći i to da je projektil sa stealth značajkama dizajniran da izbjegne čak i najsofisticiranije protuzračne i raketne obrane. Osim kompozitne konstrukcije trupa, njegov pasivni senzorski sustav također doprinosi niskoj stopi otkrivanja u području u kojem djeluju neprijateljski sustavi protuzračne obrane.

Raketa je dizajnirana za nošenje u unutarnjim odjeljcima za naoružanje višenamjenskog borbenog aviona F-35 u varijanti A i C, čime on zadržava svoje stealth odlike, ali se bez problema može integrirati i na lovce tipa F-16, F-15E i F/A-18E/F te oni njome mogu podjednako gađati morske i kopnene ciljeve.

Narudžbe pljušte sa svih strana

S obzirom na stealth odlike i svoju dugodometnost, JSM je u mogućnosti duboko prodrijeti kroz protivničku protuzračnu obranu i potom gađati pomorske ciljeve, među kojima su brodovi u pokretu, potom bunkeri, radari i infrastruktura. Raketa se može programirati za više vrsta misija i to na način da leti kroz unaprijed definirane točke te pritom izbjegava prijetnje i udara cilj pod optimalnim kutom. Pored svega toga, otporna je na elektronička ometanja i ima veliku preciznost s kružnom greškom od tri metra.

Analitičari ističu da je JSM posebno dizajniran za krstarenje u specifičnim geografskim uvjetima Norveške, zemlje koja ima dugu i razvijenu obalu s mnogo fjordova i planinskog područja, pri čemu ključnu ulogu ima pasivni termolokacijski sustav navođenja. Riječ je o vrlo sofisticiranom te izuzetno otpornom sustavu na prirodne poremećaje, poput onih uzrokovanih neravnim i visokim obalama. Značajan je podatak taj da Norvežani rade na daljnjem razvoju projektila s većim dometom i poboljšanom sposobnošću umjetne inteligencije u prepoznavanju cilja.

Uz Norvešku i Njemačku, JSM su naručile druge korisnice aviona F-35, poput Australije, Japana i Sjedinjenih Država, a Amerikanci su unazad dvije godine kupili 98 projektila. U travnju ove godine belgijski ministar obrane Theo Francken najavio je i da će njegova zemlja nabaviti JSM za svoje lovce F-35.

Nakon što je Finska u prosincu 2021. odabrala F-35 kao svoj budući borbeni avion, Helsinki je odmah naručio i zasad nepoznat broj JSM-a za svoje potrebe. Tri godine kasnije i Italija se odlučila na kupnju te će naoružati njima svoje mornaričke F-35B, a oni djeluju s dva nosača zrakoplova njihove ratne mornarice.