Britanska vlada povećava izdvajanja za obranu, a u nadolazećem strateškom pregledu, koji se očekuje u ponedjeljak, najavljeno je da će posebna pozornost biti posvećena zaštiti podmorske infrastrukture, uključujući plinovode i podatkovne kabele. Upozorenja dolaze u trenutku kada Europa bilježi niz sumnjivih incidenata na podmorskim kabelima i plinovodima, a odnosi s Rusijom su dodatno zaoštreni.

Grant Shapps, bivši ministar obrane i energetike, upozorio je u intervjuu za Politico na opasno samozadovoljstvo po ovom pitanju.

„Naša podmorska infrastruktura je neka vrsta mekog trbuha britanske sigurnosti i ne poduzima se dovoljno“, izjavio je. „Nije pitanje hoće li doći do problema, nego kada. Ovo bi trebalo biti puno veći prioritet za vladu. I ne mislim samo da bude zabilježeno negdje na listi rizika... Potrebni su nam nacionalni napor, nacionalni plan za zaštitu naše podmorske infrastrukture.“

Langeled kao najranjivija točka

Stručnjaci upozoravaju da bi najveći udar mogao doći ne na podatkovne kabele, već na opskrbu energijom. Posebno je ranjiv plinovod Langeled, dug 1150 kilometara, koji Norvešku povezuje s Velikom Britanijom. Više od polovice britanske potražnje za plinom pokriva se uvozom, a najveći dio toga dolazi upravo tim jednim plinovodom.

„Langeled je naša najveća točka ranjivosti“, kaže Adam Bell, bivši šef energetske strategije u Whitehallu, sada direktor politike u savjetodavnoj kući Stonehaven. „To ne znači da bismo svi odmah stradali ako bi bio uništen, ali bi sve jako brzo postalo skuplje. Krenuli bismo prema riziku od racionalizacije opskrbe.“

Jack Richardson, bivši savjetnik ministrice energetike Claire Coutinho i sadašnji suradnik Vijeća za geostrategiju te šef politike u Octopus Energyju, upozorava:

„Nema lakšeg načina da to kažem – ako Langeled bude izbačen iz pogona, kao država smo u ozbiljnom problemu.“

Skrivena prijetnja iz Rusije

Prema riječima Sidhartha Kaushala iz londonskog instituta RUSI, Rusija je razvila sposobnosti za prikrivenu sabotažu kritične infrastrukture.

„Otvoreni napad na britansku infrastrukturu bio bi čin rata, pa bi svaka takva operacija vjerojatno bila prikrivena“, rekao je Kaushal. Vlada, prema njegovim riječima, mora biti svjesna rizika koji bi se mogli realizirati „prvoga dana“ mogućeg sukoba ili tijekom prijelaza iz krize u otvoreni sukob.

„Budući da bi za njih to bio uski prozor prilike, vjerojatno bi ciljali točke za koje procjenjuju da imaju minimalne pričuve. Langeled je očit primjer... svakako ga vidim kao ključan dio njihove taktike za početak sukoba ili eskalaciju.“

Posljedice napada: crni scenariji

Velika Britanija i dalje oko polovice plinskih potreba pokriva domaćom proizvodnjom iz Sjevernog mora, no rezerve su u padu. Ako bi opskrba preko Langeleda bila prekinuta, a istovremeno došlo do prekida uvoza LNG-a iz SAD-a, što stručnjaci ne isključuju, došlo bi do ozbiljne energetske krize.

„Velik je rizik da izgubimo Langeled i da SAD prestane slati LNG terete, što je bolno izgledan scenarij“, tvrdi Bell. „Jedno bismo možda izdržali, ali ne i oboje bez racionalizacije.“

U slučaju višestrukog napada na plinovode, zakon dopušta proglašenje izvanredne situacije u opskrbi plinom. Tada bi se prvo gasile elektrane na plin, što bi izazvalo nestanke struje. U težim slučajevima, moguće je i isključivanje tvornica i kućanstava iz mreže.

Britanski Nacionalni registar rizika predviđa da bi obnova napadnute plinske infrastrukture mogla potrajati do tri mjeseca, uz prekide u opskrbi električnom energijom do tri sata dnevno.

Dugoročno rješenje: dekarbonizacija

Stručnjaci se slažu da dugoročna sigurnost leži u smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima. Vlada planira gotovo potpuno uklanjanje plina iz elektroenergetskog sustava do 2030., ali Richardson ističe da se treba učiniti više na smanjenju potrošnje plina, osobito za grijanje.

Shapps smatra da se kratkoročno mora maksimalno iskoristiti domaća proizvodnja.

„Potpuno je idiotski i ideološki uvjetovano prestati eksploatirati vlastitu naftu i plin“, rekao je.

Glasnogovornik britanske vlade poručio je: „Naš prioritet uvijek će biti očuvanje nacionalne sigurnosti i zaštita podmorske i offshore infrastrukture. Zajedno s NATO-om i saveznicima, jačamo odgovor, koristimo nove tehnologije poput umjetne inteligencije i koordiniramo ophodnje.“

Norveška tvrtka Gassco, operater Langeleda, odbila je komentirati navode.