Radi se o najnovijem razaraču sjevernokorejske mornarice, koji je trebao biti simbol modernizacije vojne flote, no porinuće je pošlo po zlu, ostavivši brod u nezavidnoj poziciji – pramac nasukan, a krma potopljena.

Prema navodima državne agencije KCNA, do incidenta je došlo zbog kvara na mehanizmu za porinuće, pri čemu je krma prerano skliznula u vodu, pri čemu su oštećeni dijelovi trupa, dok je pramac ostao na rampi.

Činjenicu da je incident prikazan u državnim medijima stručnjaci ocjenjuju kao rijetko priznanje pogreške, s obzirom na zatvorenost sjevernokorejskog režima.

Kim Jong Un: ‘Kriminalni čin’

Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un osobno je svjedočio neuspjelom porinuću u gradu Chongjin na sjeveroistoku zemlje. U rijetko oštroj retorici, nazvao je incident ‘kriminalnim činom’ i naredio hitan popravak broda prije kraja lipnja, kada se održava plenarna sjednica vladajuće Radničke partije.

Kako piše CNN, vlasti su posljednjih dana provele više uhićenja – među njima i glavnog inženjera brodogradilišta – u sklopu istrage o odgovornosti za incident. S obzirom na politički značaj projekta, vlasti nastoje što brže sanirati štetu i prikazati odlučnu reakciju režima.

Baloni kao sredstvo stabilizacije i zaštite

Na satelitskim snimkama koje je objavila Maxar Technologies vidljivo je više od deset bijelih objekata nalik balonima raspoređenih oko oštećenog broda. Oblik i prisutnost repnih stabilizatora sugeriraju da bi se moglo raditi o manjim aerostatima – balonima sličnima dirižablima, koji koriste plin lakši od zraka za uzgon.

Stručnjaci navode nekoliko mogućih funkcija ovih balona. Prema riječima zastupnika u južnokorejskoj Nacionalnoj skupštini i vojnog analitičara Yu Yong-weona, baloni su najvjerojatnije postavljeni kako bi se spriječilo daljnje prodiranje vode u trup broda: ‘Izgleda da su baloni postavljeni ne kako bi se brod ponovno uzdigao, već kako bi se spriječilo daljnje plavljenje.’

Umirovljeni kapetan američke mornarice Carl Schuster dodaje kako bi svrha mogla biti i zaštita od niskoletećih izviđačkih dronova: ‘Ako su ti objekti doista baloni, mogu imati dvostruku funkciju – ometanje dronova niske do srednje visine ili rasterećenje dijela broda koji je još uvijek nasukan na obali.’

Tehnička ograničenja i izazovi

Stručnjaci ističu da je položaj broda izrazito nepovoljan. Prema Deckeru Evelethu iz američkog CNA instituta, kombinacija djelomične potopljenosti i nasukanosti čini operaciju iznimno složenom: ‘Imati brod napola u vodi, a napola na kopnu – to je najgora moguća situacija. Ako pokušate izvući potopljeni dio, riskirate uvijanje i lomljenje kobilice. A ako se to dogodi, cijeli brod postaje staro željezo.’

Sličnog je mišljenja i Nick Childs, viši analitičar Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS), koji upozorava da bi korištenje balona za podizanje broda moglo dodatno pogoršati oštećenja: ‘Vrlo je vjerojatno da je trup već pod velikim naprezanjem, a dodatno podizanje s gornje strane moglo bi pogoršati situaciju.’

Umjesto toga, uobičajena bi procedura, kako navodi, uključivala povećanje uzgona iznutra i podizanje trupa odozdo.

Rok za popravak upitan

Sjevernokorejski mediji objavili su da je šteta manja nego što se prvotno mislilo – trup je navodno samo ogreban, bez probijanja, i da se u krmeni dio probila manja količina mora. Prema njihovim tvrdnjama, popravak bi trebao potrajati najviše deset dana.

Međutim, analitičari su skeptični. Carl Schuster procjenjuje da bi radovi mogli potrajati i do šest mjeseci, ovisno o razini oštećenja, količini vode u trupu i eventualnom stvaranju soli na metalnim površinama.

Zbog svega navedenog, sve je izglednije da će vlasti morati pribjeći radikalnijim rješenjima. ‘Vrlo često je jedini način da se oslobodi dok taj da se brod djelomično rastavi, ukloni ono što se može spasiti i odluči hoće li se brod ponovno graditi ili jednostavno otpisati’, zaključuje Childs.