Ministri su u srijedu usvojili prijedlog reforme obavještajnog sustava kojim bi agenti Savezne obavještajne službe (BND) dobili ovlasti za izvođenje sabotaža, ofenzivnih kibernetičkih operacija i agresivnijih špijunskih akcija. Dosad su uglavnom bili ograničeni na prikupljanje informacija zbog zakonskih ograničenja uvedenih nakon Drugog svjetskog rata kako se ne bi ponovile zloporabe nacističkog obavještajnog aparata, piše POLITICO.

Berlin upozorava na rastuću opasnost od ruskih sabotaža i operacija utjecaja, a istodobno postoji zabrinutost da bi američki predsjednik Donald Trump mogao obustaviti razmjenu obavještajnih podataka, na koju se Njemačka uvelike oslanja, ili je koristiti kao sredstvo političkog pritiska.

‘Svakodnevno smo meta špijunaže, sabotaža, kibernetičkih napada i prikrivenih operacija stranih sila kojima je cilj destabilizirati Njemačku, nanijeti štetu našoj zemlji te izazvati političke i društvene promjene unutar nje’, rekao je ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt nakon sjednice vlade u Berlinu. ‘Naša je zadaća stalno prilagođavati zaštitnu ulogu države tim novim scenarijima prijetnji’, dodao je.

Čeka se zeleno svjetlo parlamenta

Reforma još mora dobiti zeleno svjetlo oba doma njemačkog parlamenta, a na snagu bi trebala stupiti 2027. godine.

Nina Warken, ministrica u Uredu kancelara zadužena za reformu BND-a, poručila je da si Njemačka više ne može priuštiti toliku ovisnost o saveznicima kada je riječ o složenim obavještajnim operacijama.

‘Dosad smo se, i to treba objektivno reći, u previše područja povezanih sa sigurnošću previše oslanjali na partnere da nam pomognu osigurati vlastitu sigurnost’, rekla je Warken. ‘Ukratko, jednostavno previše ovisimo o pomoći obavještajnih službi drugih zemalja. A u previše područja ta je pomoć jednosmjerna.’

BND je osnovan 1956. godine uz znatno stroža zakonska ograničenja od onih koja vrijede za mnoge slične službe u drugim državama. Jedna od posljedica bila je velika ovisnost Njemačke o SAD-u u prikupljanju obavještajnih podataka.

Panika nakon drona s eksplozivom u zračnoj luci Leipzig

Zbog rastuće prijetnje iz Rusije vodeći njemački političari sada smatraju da je vrijeme da BND dobije mogućnost aktivnije uzvratiti protivnicima. Rasprava je dodatno dobila na važnosti nakon što je prošlog tjedna u zračnoj luci Leipzig/Halle uočen dron s eksplozivom u blizini ukrajinskog Antonova koji se koristi za prijevoz streljiva.

Dobrindt nije izravno optužio Rusiju za incident, ali je rekao da je ‘hibridna prijetnja očita’ te da takve operacije nisu djelo amatera, nego su ‘često povezane sa stranim silama’. Rezultati istrage još se čekaju.

Njemačka unutarnja obavještajna služba još je prošle godine upozorila da se sigurnosna situacija u zemlji ‘znatno pogoršala’ nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.

Reforma bi njemačkim službama omogućila aktivan odgovor na hibridne prijetnje. Mjere bi mogle uključivati razotkrivanje osoba uključenih u takve operacije ili uništavanje njihove imovine, sabotiranje eksploziva prije napada te podmetanje lažnih obavještajnih podataka protivniku. Svaka operacija morala bi biti izravno povezana s izvornim incidentom i ne bi smjela ugrožavati ljudske živote ni tjelesnu sigurnost.

BND bi dobio i manje ograničenja u području zaštite podataka, što bi mu omogućilo širu primjenu umjetne inteligencije i tehnologije prepoznavanja lica te dulje čuvanje podataka.

Merzova vlada istodobno povećava financiranje službe. Proračun BND-a ove je godine porastao za oko 26 posto, na 1,51 milijardu eura.