Dron s eksplozivnom napravom otkriven je 4. kolovoza na aerodromu Leipzig/Halle u istočnoj Njemačkoj, blizu ukrajinskih teretnih zrakoplova, a istražitelji su tijekom deaktivacije eksploziva otkrili da je u blizini bio još barem jedan dron koji se sudario s teretnim zrakoplovom u blizini. Onaj koji je pronađen u blizini ukrajinskih teretnih zrakoplova nije eksplodirao zbog neispravnog detonatora.

Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt rekao je da je taj napad 'dobro ustaljen obrazac ruskih hibridnih operacija u Europi' te se pretpostavljalo da će Njemačka ponovno biti meta. Ministar vanjskih poslova Johann Wadephul je pak najavio zatvaranje ruskog konzulata u Bonnu i raskid ugovora za Ruski dom u Berlinu, a on se navodno koristi za špijunažu i širenje ruske propagande.

Nijemci su najavili i strože kontrole ulaska za ruske državljane te veći pritisak na rusku flotu u sjeni.

Rusija je odmah odgovorila preko notorne glasnogovornice ministarstva vanjskih poslova Marije Zaharove, a ona je rekla da će Moskva na isti način odgovoriti na njemačke mjere i optužila Berlin da – putem vojne i ekonomske pomoći Ukrajini – 'sponzorira terorizam'. Javio se i sam Putin te je njemačkog kancelara Friedricha Merza optužio da 'trguje interesima svojih građana' čije povjerenje navodno nema, a cijelu priču oko napada u Leipzigu nekako je povezao s gospodarskom krizom u Njemačkoj.

'Pozdravljam mjere koje je Njemačka najavila kao odgovor', objavio je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte i dodao: 'Ruski pokušaji da nas zastraše, da potkopaju naše jedinstvo i našu spremnost da podržimo Ukrajinu su uzaludni i propast će. Naša podrška Ukrajini je nepokolebljiva, kao i naša čvrsta predanost kolektivnoj obrani NATO-a.'

S Njemačkom su se javno solidarizirale brojne zemlje Europske unije, pa i Hrvatska.

'Postojale su jasne indicije da se u slučaju Leipziga nema raditi ni o čemu drugom nego o ruskom hibridnom napadu. Ruske maske padaju, oni sve otvorenije i sve hrabrije kreću u pohod po Europi i njihova djela počinju pratiti njihov narativ da se nalaze u direktnom sukobu s Europskom unijom i NATO-om. No to naprosto nije točno jer bi istom analogijom Europa bila u ratu s Iranom ili Kinom koji opskrbljuju Rusiju oružjem i opremom, a to bi onda značilo da se zapravo nalazimo usred svjetskog rata. Ne, to nije istina', komentira za tportal vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić, upozoravajući da Putinov režim s druge strane i dalje uopće ne spominje nikakav rat, već 'specijalnu vojnu operaciju' u Ukrajini.

'Diljem svijeta postoje građani, političari i analitičari koji su spremni olako tvrditi da je Europa u sukobu s Rusijom, iako to nema uporište u stvarnosti. Nitko u Europi ne čačka rusku mečku, već – upravo suprotno – mečka čačka Europu', slikovit je Avdagić.

Ruske hibridne operacije dosad su potvrđene u baltičkim državama, Poljskoj i Rumunjskoj, uz složenije operacije i u Moldaviji i Bugarskoj, a sada su potvrđeno proširene na Njemačku. Na pitanje gdje će se zaustaviti, sugovornik tportala odgovara:

'Oni ispituju granice do kojih mogu ići bez izazivanja ozbiljnih reakcija i ako to doista bude slučaj, mogli bismo svjedočiti i puno gorim situacijama. Trenutno je izvjesno da će ruski građani na teritoriju Europe biti izloženi sve većoj sumnji i sve rigoroznijim provjerama, kao i sve druge osobe koje su na bilo koji način povezane s Rusijom i potencijalno bi mogle biti njeni 'spavači'. Ne treba se lagati i treba nazvati stvari pravim imenom: više ne govorimo o ruskom hibridnom djelovanju protiv Europe, nego o njenom državno sponzoriranom terorizmu', smatra Avdagić.

Slučaj napada u Leipzigu po njemu je značajan jer postoji corpus delicti i jer je provedena ozbiljna istraga s konkretnim rezultatima. Saveznici u NATO-u o tome sasvim sigurno ozbiljno razgovaraju premda se SAD službeno nije oglasio, a ako se to dogodi, bit će preko državnog tajnika Marca Rubija, drži ovaj analitičar.

Srbija i Crna Gora

Na pitanje u kojem smjeru bi se mogle širiti ruske akcije, Avdagić odgovara:

'Treba uzeti u obzir da postoje avionski letovi između Rusije i Srbije, pa posredno i dijela Bosne i Hercegovine, naših susjednih država koje nemaju harmoniziranu vanjsku politiku prema Rusiji. Nije tajna ni to da se među osobama koje ilegalno prelaze granice nerijetko nalaze i ruski državljani, pa je jasno da će državnu granicu trebati dodatno 'stisnuti' i još bolje kontrolirati.'

U tom kontekstu, dodaje, jedno oko treba držati na Crnoj Gori, u kojoj je upravo ruski državljanin ovog tjedna izveo napad u kojemu je ustrijeljeno troje ljudi – istraga još uvijek nije provedena pa njegovi motivi nisu službeno poznati, no ne može se isključiti mogućnost da se na taj čin odlučio uz poticaj, ohrabrenje, nalog…