PUHOVSKI O ARHIVIMA

'Nisu mogli izbjeći Tuđmana i Manolića, pa su lustrirali Srbe'

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 07.02.2017 18:35
  • Objavljeno 07.02.2017 u 18:35
Žarko Puhovski

Žarko Puhovski

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Najava Mosta da će promijeniti Zakon o državnom arhivu i sve dokumente iz razdoblja komunizma učiniti dostupnim svima pod istim uvjetima ponovno je u fokus javnosti vratila pitanje obračuna s jugoslavenskim nasljeđem. Najveći su zagovornici lustracije i obračuna s komunizmom u redovima vladajuće koalicije Bruna Esih i bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović

Nakon što se aktualna ministrica kulture našla u nezgodnoj poziciji zbog smjena u Hrvatskom audiovizualnom centru (HAVC) čini se da bi Hasanbegović mogao pojačati svoj utjecaj u stranci. No otvaranje arhiva, po mišljenju političkog analitičara Žarka Puhovskog, zapravo ne ide na ruku Hasanbegoviću jer je praktički sigurno da se u tim arhivama ne može ništa naći za ideju lustracije koju zastupaju.

Za Puhovskog je ideja lustracije generacijski zakašnjela jer ju se trebalo provesti kad joj je bilo vrijeme – početkom devedesetih. 'A lustracije nije mogla biti provedena iz jednostavnog razloga jer nisu mogli osmisliti model lustracije koji ne bi zahvatio biografiju Franje Tuđmana i Josipa Manolića. Zbog toga su lustraciju proveli odstranjivanjem Srba iz policije i pravosuđa', poručuje Puhovski.

Sada je prekasno, kaže, jer je gotovo sigurno da se u tim dokumentima neće ništa naći. HDZ-ovci traže SDP-ovce, SDP-ovci tvrde da će u njima biti pronađeno više HDZ-ovaca. Puhovski kaže da je za otvaranje svih arhiva sve dok se time ne narušava sigurnosti i pravo na privatnost. Upozorio je na jednu zanimljivu stvar, tvrdi se da se dokumente treba otvarati do 22. prosinca 1990., kada je donesen Božićni Ustav.

Puhovski se pita zašto se ne ide na određeni broj godina kao drugdje i po kojim je kriterijima određen baš taj datum kada je donesen ustav na nekadašnji Dan armije, a ne na Božić kako se lažno, tvrdi, ideološki nameće. Po njegovu mišljenju, ako se ne ide na određeni broj godina, onda bi idealan datum bio dan završetka rata, a to znači dovršetak mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema 15. siječnja 1998. Tako bi se, vjeruje, dobio bolji uvid u to o čemu se tu radilo, a otvaranjem arhiva tek 22. prosinca 1990. ništa nećemo vidjeti.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!