Erdogan je osvojio 49,52 posto glasova birača te ima gotovo pet bodova prednosti u odnosu na svog glavnog rivala, oporbenog čelnika Kemala Kilicdaroglua. Nedostajalo mu je manje od pola postotka do praga od 50 posto, potrebnog za pobjedu. Njegov parlamentarni blok, osim toga, osvojio je ugodnu većinu u zakonodavnom tijelu.

Snažan vjetar u leđa Erdoganu je dao trećeplasirani predsjednički kandidat. Sinan Ogan javno ga je podržao, što je pojačalo šanse aktualnog predsjednika za pobjedu. On i Kilicdaroglu su različitim kampanjama pokušali privući glasače. Erdogan je isticao svoje političke vještine i naglašavao uspjehe turske obrambene industrije, koja snažno raste posljednjih godina, a Kilicdaroglu se predstavljao kao tihi i pribrani tehnokrat.

Oporbeni blok, koji se sastojao od šest desnih i lijevih oporbenih skupina, udružio se iza Kilicdaroglua u pokušaju da svrgne aktualnog predsjednika. Međutim Erdogan i dalje ima podršku većeg dijela stanovnika, posebno onih sa snažnim religijskim uvjerenjima, a ona nije ozbiljnije narušena unatoč gospodarskim problemima i slaboj reakciji vlade na potres. Iznenađujuće, aktualni predsjednik dobio je snažnu podršku građana upravo na područjima koja je pogodio potres unatoč kritikama da su se mnoge zgrade srušile zato što nisu poštivani građevinski propisi prilikom gradnje zbog raširene korupcije.

Protukandidati su zaključili svoje predizborne kampanje na sličan način. Erdogan se molio u Aji Sofiji, istanbulskoj džamiji i nekadašnjoj crkvi koju je turska vlada 1934. pretvorila u muzej iz poštovanja prema bizantskoj i osmanskoj povijesti. Erdogan je kontroverzno poništio tu odluku 2020., što je jedan od mnogih populističkih poteza koji su obilježili njegovu karijeru. Kilicdaroglu je posljednje trenutke pred izbore iskoristio za polaganje cvijeća na grob Mustafe Kemala Ataturka, utemeljitelja Turske Republike koji je predvodio snažnu sekularizaciju zemlje.

Činilo se da ta opreka između snažne uloge religije u društvu i sekularizacije države odražava sve dublju polarizaciju Turske. Vjerski zanos nosi glavni dio Erdoganove potpore, jedva narušene lošom gospodarskom situacijom i vladinim kaotičnim odgovorom na potres, što je povećalo tragediju koja je odnijela više od 50.000 života u Turskoj i susjednoj Siriji.

'Istraživači javnog mnijenja i zapadni mediji nisu pravilno uhvatili potporu sadašnjem predsjedniku', rekao je za CNN Mehmet Celik, urednički koordinator novina Daily Sabah, koje podržavaju Erdogana.

'Usprkos svim izazovima, uspio je skupiti 49,5 posto glasova. Unatoč tome što trči ovu utrku već 21 godinu. Postoji taj umor, ali je i dalje vrlo popularan', kaže Celik. Erdoganovi kritičari tvrde da je jače motivirao svoju bazu iznošenjem nepotkrijepljenih optužbi o oporbi. Optužio je Kilicdaroglua za dosluh s kurdskim terorističkim skupinama i opetovano je oporbenog vođu - pripadnika liberalne muslimanske alevitske manjine - nazivao nedovoljno dobrim muslimanom.

Njegova poruka pak nije imala odjeka u velikim gradovima i na relativno bogatoj južnoj obali, gdje se većinom glasalo za oporbu, ali odjeknula je u siromašnijim dijelovima zemlje, točnije u središnjim regijama i na obali Crnog mora, kazao je Soner Cagaptay, viši suradnik u Vošingtonskom institutu za bliskoistočnu politiku, za CNN. Snagu poruka koje odašilje svakako pojačava Erdoganov velik utjecaj na medije u zemlji. Aktualni turski predsjednik ne libi se koristiti državne resurse koje ima na raspolaganju da bi osigurao pobjedu.

Iako i dalje ima značajan broj pristaša, izvještaj također sugerira da se nalazi u silaznoj putanji. Erdoganova stranka izgubila je izbore za gradonačelnika u velikim gradovima, uključujući Istanbul, a nedavni rezultati pokazuju da je većina glasova u tom gradu otišla oporbi. U drugom krugu predsjedničkih izbora, koji će se održati u nedjelju, Erdogan će se suočiti s Kilicdarogluom. Iako je i dalje favorit, pitanje je kakav će biti ishod i kakva će biti priroda njegove pobjede, ističe Cagaptay.