Švicarska je sinonim za neutralnost, a njezin Ustav propisuje da se vojno ne uključuje u međunarodne sukobe. No dijelu švicarskih političara ni to više nije dovoljno
Žele neutralnost proširiti i na gospodarske i diplomatske sankcije, što bi moglo imati ozbiljne posljedice za odnose zemlje sa zapadnim saveznicima.
U malom ženevskom kafiću Le Derby nekoliko muškaraca uz pivo raspravlja upravo o toj temi. Jedan od njih, Beni, smatra da je neutralnost jedna od temeljnih vrijednosti Švicarske.
'Vrlo je važno imati tu neutralnost. Ne kao sada, kada je Švicarska zbog Rusije zauzela određenu poziciju', kaže.
Slično razmišlja i Heidi, prolaznica koja smatra da bi se Švicarska ubuduće trebala 'strogo držati svoje neutralnosti', piše Tagesschau.
vezane vijesti
Takvu ideju posljednjih mjeseci posebno snažno zagovara 85-godišnji Christoph Blocher, dugogodišnja ikona desno-konzervativne Švicarske narodne stranke (SVP). Iako je odavno izvan aktivne politike, Blocher se ponovno našao u središtu političke rasprave kao jedan od najglasnijih zagovornika inicijative za zaštitu švicarske neutralnosti.
Poziva na ono što naziva 'integralnom' odnosno apsolutnom neutralnošću. Prema njegovu tumačenju, Švicarska se ne bi trebala samo vojno držati podalje od međunarodnih sukoba, nego bi trebala biti neutralna i kada je riječ o gospodarskim i diplomatskim pritiscima.
Drugim riječima, Bern se ubuduće ne bi smio pridruživati međunarodnim sankcijama protiv država koje vode rat, osim ako ih nije odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a.
Upravo je ruska invazija na Ukrajinu postala ključni primjer za zagovornike takve politike. Švicarska se nakon početnog oklijevanja pridružila zapadnim sankcijama protiv Moskve. Za Blochera je to bila pogreška.
'Onaj tko uvodi gospodarske ili diplomatske sankcije već je postao strana u ratu', tvrdi Blocher.
'To bi nas moglo izolirati'
No švicarski ministar vanjskih poslova Ignazio Cassis smatra upravo suprotno. Za njega pridruživanje sankcijama nije odustajanje od neutralnosti, nego njezino fleksibilno tumačenje koje je Švicarskoj desetljećima omogućavalo da preživi velike geopolitičke lomove.
Cassis upozorava da bi prihvaćanje Blocherove vizije imalo ozbiljne posljedice.
'Prema državama koje vode rat više ne bi bilo moguće uvoditi sankcije', upozorava. Današnje sankcije protiv Rusije, primjerice, ne bi bile moguće jer ih nije donijelo Vijeće sigurnosti UN-a.
Prema njegovu mišljenju, takva bi politika mogla dovesti do svojevrsnog udaljavanja Švicarske od zapadnih demokracija.
'To bi moglo imati ozbiljne vanjskopolitičke posljedice', upozorava Cassis.
Većina političkih stranaka zastupljenih u švicarskom parlamentu dijeli njegovu zabrinutost, s iznimkom Blocherove SVP-a.
Što uopće znači neutralnost?
Problem je u tome što švicarski Ustav propisuje neutralnost, ali ne određuje detaljno kako je treba provoditi u svakoj međunarodnoj krizi. Upravo zato Cassis zagovara dosadašnji model 'fleksibilne primjene'.
'Fleksibilno oblikovanje neutralnosti omogućilo je Švicarskoj da neokrznuta prođe kroz geopolitičke preokrete i ratove. Tako treba biti i ubuduće', smatra šef diplomacije.
Blocher, međutim, želi upravo suprotan smjer: neutralnost koja bi Švicarsku odvojila ne samo od vojnih sukoba nego i od gospodarskih i diplomatskih pritisaka koje provode zapadne zemlje.
Hoće li Švicarci prihvatiti takvu viziju, odlučit će na referendumu 27. rujna. Bit će to glasanje ne samo o jednoj političkoj inicijativi, nego i o pitanju koliko neutralna jedna od najpoznatijih neutralnih zemalja svijeta zapravo još želi biti.
