Rusija je eksplicitno odbila bilo kakvu mogućnost primirja u ratu protiv Ukrajine, pa i mogućnost djelomičnog primirja koje bi pokrivalo prestanak napada na energetske objekte ili izvoz žitarica, za što je po tvrdnjama ukrajinske strane bilo 14 od 15 članova Vijeća sigurnosti UN-a, uključujući SAD i Kinu
'Europa traži prekid vatre samo da bi obnovila ukrajinske zalihe oružja', optužio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski s druge strane u svom govoru pred UN-om podsjetio je da gotovo pet godina ruski generali pokušavaju provesti 'lude Putinove naredbe' kako bi osvojili istočni dio Ukrajine. Rekao je da je ove godine Rusija izgubila 248 tisuća vojnika i da ima 'videopotvrdu svakog tog gubitka života'.
vezane vijesti
Ponovno je govorio i o ruskim prijetnjama Europi, ali i o desecima tisuća sjevernokorejskih vojnika koji se bore na strani Rusije, očito zato što Kim Jong-un zauzvrat dobiva poboljšane balističke projektile, što izaziva zebnju u mnogim azijskim zemljama.
Kako bilo, ruska agresija protiv Ukrajine upravo ulazi u svoju petu zimu. Kod agresora se primjećuju frustracije i ljutnja, kod napadnutih se odlučnost miješa sa zebnjom.
Loše za Ukrajinu
Vojni analitičar Marinko Ogorec za tportal tumači da se stanje na bojištu u Ukrajini trenutno najlakše može sažeti kao status quo, pogotovo na udarnim točkama oko Kramatorska i Slavjanska.
'Rusi ne mogu probiti maksimalno učinkovitu ukrajinsku obranu, a Ukrajinci ih ne mogu odbaciti unatoč vrlo intenzivnim borbama', kaže Ogorec.
Komentirajući ukrajinski 'zahtjev, zamolbu i prijedlog' za završetak rata ili barem za primirje, on tumači kako je to motivirano činjenicom da se Ukrajina trenutno doista nalazi u znatno lošijem položaju.
'Ukrajinci ostaju bez značajne kritične infrastrukture, pa čak i onog dijela koji je nužan za održavanje života, odnosno puko preživljavanje njihovog stanovništva, poput energetske i distributivne mreže, benzinskih crpki, elektrana i sličnih resursa. To im je trenutno doista velik problem', objašnjava sugovornik tportala.
'Nadalje, činjenica jest da Ukrajina gubi i bitku u daljinskom gađanju: Rusija doista jest pretrpjela veliku, značajnu štetu, ali dovoljno je žilava da i dalje može izdržati takve udare. S druge strane, Rusi sustavno razaraju vitalne objekte u Ukrajini te ona ipak nije sposobna uzvratiti istom mjerom', dodaje Ogorec.
Na primjedbu da je Rusija po službenim procjenama izgubila više stotina tisuća vojnika, dok ih je izvan stroja više od milijun, Ogorec odgovara da se deficit ljudstva i dalje više osjeti u Ukrajini.
'Na koncu, Rusija još uvijek nije ni proglasila mobilizaciju, zar ne?' kaže ovaj analitičar.
Šizofrenija na koju je nasjela Europa
Najave ruskih otvorenih napada na neke europske države, između ostalog čak i na Španjolsku, Francusku i Italiju, Ogorec vidi prije svega kao produkt specijalnog hibridnog rata i 'šizofreniju na koju je nasjela Europa'.
'Naprosto nema nikakve šanse da će Rusija otvoreno napasti NATO', decidiran je ovaj analitičar te ne smatra da će se tijekom pete zime ruskih napada na susjednu državu bilo što značajno promijeniti.
'Ne, ne vidim da postoji svjetlo na kraju tunela. Obje strane i dalje vjeruju da vojnim putem mogu ostvariti svoje političke ciljeve i dok se ta percepcija ne promijeni, nema ni završetka rata. Donald Trump? On je trenutno zauzet odnosom prema Kini i njenom predsjedniku Xiju, pa zaustavljanje rata na tlu Europe sigurno ne spada u vrh njegovih prioriteta', zaključuje Ogorec.
