Izraelski premijer Benjamin Netanyahu ustvrdio je da bi Iran već razvio nuklearno oružje i upotrijebio ga protiv Izraela da nije bilo dvaju ratova vođenih tijekom protekle godine.

Netanyahu je posljednjih dana izjavio kako su izraelske vojne operacije spriječile Iran da dođe do atomske bombe i iskoristi je protiv Izraela. No za takvu procjenu ne postoje javno dostupni dokazi, a ona je u suprotnosti sa zaključcima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) te američkih obavještajnih službi.

Iran od početka tvrdi da njegov nuklearni program ima isključivo civilnu namjenu, premda je posljednjih godina obogaćivao uran na razine koje su vrlo blizu onima potrebnima za izradu nuklearnog oružja i daleko iznad potreba civilnog sektora. Sjedinjene Države i niz drugih zemalja smatraju da je iranski program imao vojnu komponentu do 2003. godine.

Čak i prije dvaju ratova koji su unazadili njegove nuklearne kapacitete, Iran je prema dostupnim procjenama bio udaljen mjesecima ili godinama od razvoja operativnog nuklearnog oružja. Također, nema dokaza da je iransko vodstvo donijelo odluku o njegovoj izradi. Istodobno, opće je prihvaćena procjena da i sam Izrael raspolaže nuklearnim arsenalom, piše Independent.

Što je Netanyahu rekao, a što pokazuju činjenice?

Govoreći u nedjelju na summitu JNS International Policy Summit, Netanyahu je na engleskom jeziku izjavio: ‘Spriječili smo Iran da provede plan našeg uništenja i danas bi već imao nuklearno oružje, atomsku bombu kojom bi to učinio. Da nismo djelovali u operaciji Rising Lion, a potom i u operaciji Roaring Lion, Iran bi imao atomske bombe. I reći ću vam još nešto – upotrijebio bi ih.’

Iran i Izrael nalaze se u otvorenom neprijateljstvu još od Islamske revolucije 1979. godine. Iranski čelnici desetljećima su pozivali na nestanak izraelske države, dok je Netanyahu od 1990-ih suzbijanje iranskog nuklearnog programa pretvorio u jedno od ključnih pitanja svoje političke karijere, neprestano upozoravajući da je Teheran na korak do izrade bombe.

Nakon što je američki predsjednik Donald Trump povukao SAD iz nuklearnog sporazuma s Iranom iz 2015. godine – kojem se Netanyahu snažno protivio – Washington je ponovno uveo i proširio gospodarske sankcije Teheranu. Kao odgovor, Iran je ubrzao obogaćivanje urana te dosegnuo razinu od 60 posto čistoće, što predstavlja relativno mali tehnički korak do razine potrebne za nuklearno oružje.

Međunarodna agencija za atomsku energiju upozorila je da je Iran jedina država bez nuklearnog oružja koja obogaćuje uran na tako visoku razinu. Glavni direktor Agencije Rafael Mariano Grossi izjavio je da bi postojeće zalihe visoko obogaćenog urana, ako bi Iran to odlučio, teoretski mogle biti dovoljne za proizvodnju do deset nuklearnih bombi.

Još uvijek nema dokaza

Ipak, javno dostupni podaci ne upućuju na postojanje aktivnog iranskog programa razvoja nuklearnog oružja nakon 2003. godine. Prema procjenama IAEA-e, američkih službi i drugih međunarodnih institucija, Teheran je tada odustao od takvih aktivnosti, u vrijeme američke invazije na Irak. Inspekcije Agencije, premda posljednjih godina ograničenije, nisu pronašle dokaze o postojanju programa izrade nuklearnog oružja.

Za razvoj funkcionalne nuklearne bombe Iran bi morao dodatno obogatiti uran do približno 90-postotne čistoće. Nakon toga slijedila bi izrada samog oružja, njegova miniaturizacija te prilagodba za lansiranje balističkim projektilom. Stručnjaci procjenjuju da bi takav proces trajao mjesecima, pa i godinama, uz visok rizik da ga otkriju izraelske ili američke obavještajne službe.

U izvješću Ureda ravnatelja nacionalne obavještajne zajednice SAD-a iz 2025. godine navodi se:

‘I dalje procjenjujemo da Iran ne razvija nuklearno oružje.’

Operacija 'Rising Lion'

Izrael je u lipnju 2025. pokrenuo dvanaestodnevni rat protiv Irana pod nazivom Operacija Rising Lion. Tijekom sukoba američke snage gađale su iranska nuklearna postrojenja, uništivši centrifuge i zaustavivši proces obogaćivanja urana. Nema potvrda da je taj proces u međuvremenu nastavljen, a vjeruje se da su bombardiranja zatrpala zalihe visoko obogaćenog urana. Iran je nakon toga zabranio inspektorima IAEA-e pristup pogođenim lokacijama.

Nakon prošlogodišnjeg rata Netanyahu je izjavio da je izraelska vojska iranski nuklearni program poslala ‘u zaborav’. Nekoliko mjeseci poslije SAD i Izrael pokrenuli su novi iznenadni napad, 28. veljače, koji je u Izraelu nazvan Operacija Roaring Lion.

U prvim udarima poginuo je dugogodišnji iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, koji je imao konačnu riječ o svim ključnim odlukama vezanima uz nuklearni program. Iranski diplomati tvrdili su da je Hamnei ranije izdao fetvu, odnosno vjerski dekret, kojim se zabranjuje razvoj nuklearnog oružja.

Njegov sin i nasljednik, ajatolah Modžtaba Hamnei, prema dostupnim informacijama ranjen je tijekom tih napada te se od preuzimanja dužnosti nije pojavljivao u javnosti. Smatra ga se politički tvrđim i manje sklonim kompromisima od njegova oca, no zasad nije javno iznosio stavove o budućnosti iranskog nuklearnog programa.

Pojedini iranski dužnosnici posljednjih su godina sugerirali da bi zemlja trebala razmotriti razvoj nuklearnog oružja ako bi njezin opstanak bio ozbiljno ugrožen.