Hrvatski sabor je 13. svibnja izglasao taj zakon te u tom smislu i dopunio Kazneni zakon, kojim je proširen katalog kaznenih djela za koja nema zastare. Zakon je na snagu stupio danas, osmoga dana od objave u Narodnim novinama.

'Nakon njihova donošenja više ništa neće biti isto za one koji su nečasno radili, koji su se okoristili neposrednom ratnom opasnošću za stjecanje profita te kupnju i prodaju tvrtki ispod cijene', poručila je premijerka Jadranka Kosor nakon što je Vlada krajem travnja uputila zakonske prijedloge u saborsku proceduru.

Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela u pretvorbi i privatizaciji kao kaznena djela za koja ne može nastupiti zastara predviđa ona počinjenja u vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije, ratnog stanja i neposredne ugroženosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države propisana zakonom ili ona koja ne zastarijevaju prema međunarodnom pravu.

Kaznenim djelima ratnog profiterstva i onima iz procesa pretvorbe i privatizacije u tim (ratnim) okolnostima smatra se nesavjesno gospodarsko poslovanje, prouzročenje stečaja, zloupotreba ovlaštenja u gospodarskom poslovanju, zaključenje štetnog ugovora, nedopuštena trgovina, utaja poreza ili doprinosa, prevara, krivotvorenje isprave, zloupotreba položaja i ovlaštenja, nesavjestan rad u službi, pronevjere te primanje i davanje mita.

Kao takva propisana su i kaznena djela prikrivanja protuzakonito dobivenog novca, odnosno pranje novca ako se prikriva korist ostvarena kaznenim djelima, zlouporaba stečaja, utaja poreza i drugih davanja, prevara i zloupotreba ovlasti u gospodarskom poslovanju, nedozvoljena trgovina te izbjegavanje carinskog nadzora.

Kaznenim djelima ratnog profiterstva smatraju se ona kojima je ostvarena nesrazmjerna imovinska korist podizanjem cijena robe koja je u nestašici, prodajom imovine znatno ispod njezine vrijednosti ili na drugi način iskorištavanjem ratnog stanja i neposredne neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države.