Reporterka Petra Buljan pitala ga je i o prozivkama da su upravo tadašnje izmjene zakona otvorile prostor za probleme s uvozom otpada. Ćorić je na to pitanje odgovorio prilično opširno, odbacujući tezu da je administrativno rasterećenje omogućilo ono što se danas događa u Lici.

Ćorić je najavio da će cijene plina ostati nepromijenjene do proljeća, a novac za subvencioniranje bit će osiguran u državnom proračunu.

'U paketu mjera dotaknuli smo i cijene plina, do proljeća će ostati iste. Novce ćemo naći u proračunu. Od početka godine smo išli s racionalnom potrošnjom svih ministarstava i s obzirom na naše projekcije do kraja godine taj iznos će biti iznađen', kazao je Ćorić u Dnevniku Nove TV.

Poručio je da u rebalansu proračuna ne očekuje neugodna iznenađenja.

'Drago nam je da je paket predstavljen i da jasno sidrimo očekivanja po pitanju cijena energenata, struje i plina za naše građane.'

Ministar smatra da se Europa trenutačno nalazi u vrlo zahtjevnom razdoblju, prije svega zbog posljedica sukoba na Bliskom istoku.

'Prije svega mislim na sukob na Bliskom istoku koji se reflektira na cijene energenata i u takvim okolnostima moramo odrediti prioritete. Držim da su ovim paketom određeni na vrlo adekvatan način', rekao je ministar.

Registar bi trebao donijeti preciznije mjere

Na pitanje zašto se mjere i dalje odnose na sve građane, iako se ranije govorilo da bi trebale biti više ciljane, Ćorić je podsjetio na početak rada registra stanovništva.

'Svi naši građani su pozvani pristupiti registru i steći uvid u svoje podatke i promijeniti ih ako postoji potreba. Od sljedeće godine će prava i obveze biti usklađivane s podacima iz registra. Mislim da će u jednom trenutku steći uvjeti - da ne bude sve svima. Registar zahtijeva još podataka i to će biti kontinuiran posao'

Govoreći o 8,5 milijardi eura fiskaliziranih računa, ministar je rekao da je zadovoljan ostvarenim rezultatima.

'Zadovoljan sam. Bit će prostora za novi paket i ja vjerujem da ćemo 2026. završiti u onim gabaritima u kojima smo htjeli. Što se plaća tiče očekujemo da se razgovori sa socijalnim partnerima otvore krajem ovog i početkom sljedećeg mjeseca. Onda ćemo razgovarati, ovisi o projekcijama BDP-a za sljedeću godinu, inflaciji... Puno je varijabli', rekao je Ćorić.

Inflacija i dalje pada

Kada je riječ o inflaciji, Ćorić nije želio prognozirati što će se dogoditi već u rujnu, no očekuje daljnje približavanje europskom prosjeku.

'Međutim vjerujem da ćemo s prvim kvartalom sljedeće godine u potpunosti konvergirati stopama inflacije na razini EU. Razlika se smanjuje iz mjeseca u mjesec. Hrvatska više nije zemlja s najvećom inflacijom u EU. Zadnji mjesec smo završili kao šesti ili sedmi. Padamo sa stopom inflacije. Na nju utječe sukob na Bliskom istoku prije svega i eskalacija cijena nafte', kazao je.

Na pitanje o mogućem novom rastu cijena hrane zbog suše i skupljih energenata, odgovorio je da zasad ne očekuje značajniji udar.

'Što se tiče potrošnje, odnosno prosječne košarice njezina cijena u inflacijskim vremenima raste, ali rastu i prosječne plaće. One su rasle znatno više od stope inflacije. Kad gledamo prosjeke ne možemo doći do pada životnog standarda. Ono što je problem je situacija u kojoj se nalaze naši najugroženiji građani', kazao je Ćorić.

Govorio je i o cijenama usluga, za koje smatra da ih država ne može znatnije kontrolirati.

'Ono što vidimo je da cijene usluga u odnosu na prve mjesece ove godine - njihov porast jenjava. Vidimo određeni napredak za koji vjerujem da će nastaviti', rekao je Ćorić pa poručio da je njegov frizer zadržao istu cijene usluge te da vjeruje da će sidrene cijene polučiti rezultate.

Ćorić ne očekuje probleme s BDP-om

Na pitanje o usporavanju gospodarskog rasta, ministar je poručio da nema razloga za zabrinutost.

'Ako ne dođe do nekih ekstremnih šokova, do kraja godine će premašivati dva postotna boda. Vjerujemo da ćemo bilježiti inflaciju koja je nešto niža od projicirane početkom godine. Vjerujem da ćemo držati deficit, odnosno uvjeren sam u to da ćemo održati deficit u onim granicama u kojima želimo i da ćemo do kraja godine svjedočiti daljnjem padu udjela javnog duga u bruto domaćem proizvodu. Dakle, makroekonomska slika Hrvatske je, ja bih rekao, bolja nego početkom godine.'

Tko će platiti sanaciju otpada u Gospiću?

Jedno od važnijih pitanja odnosilo se na desetke tisuća tona otpada u Gospiću i trošak njegove sanacije.

Ćorić je objasnio da bi u pravilu trošak trebao snositi onečišćivač, no u ovom slučaju nije sigurno da će se to moći brzo utvrditi i naplatiti.

'Takve stvari, odnosno procesi, sanacija se u pravilu namiruju u situacijama kad je poznato onečišćivač od strane onečišćivača. Međutim, ovdje nisam siguran da će se u kratkom roku to moći tako dogoditi. Predstoje procesi i kazneni procesi koji će rezultirati određenim kaznama. Ne mogu govoriti o pravosudnom dijelu. U takvim situacijama u kojima nije moguće definirati destinaciju plaćanja to čini Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali ukoliko bude potrebno, uskočiti će i državni proračun', kazao je Ćorić.

Dodao je da je sanacija Gospića prioritet te da Vlada nema prostora za nereagiranje.

Pitanje o 'otpadnoj mafiji' nije mu najbolje sjelo

Reporterka Buljan potom ga je suočila s puno neugodnijim pitanjem - o njegovoj odgovornosti iz vremena kada je bio resorni ministar. Pitala ga je je li izmjenama zakona odškrinuo vrata 'otpadnoj mafiji'.

'Bio sam ja dosta dugo resorni ministar. Mislim da smo u to vrijeme učinili ogroman iskorak u infrastrukturi, u dizanju svijesti naših građana. Podaci to na kraju krajeva pokazuju', kazao je Ćorić pa nastavio:

'Nažalost, proteklih nekoliko tjedana oni kojima je u interesu širiti kaos i zapravo lažne vijesti otvorili su temu ukidanja jednog članka zakona koji je nosio obvezu prethodne obavijesti koja zapravo ništa i ni na koji način ne spriječava ako se netko bavi kriminalom. Hrvatska je u to vrijeme ušla u punu primjenu digitalnog sustava koji itekako ima smisla koji je u primjeni širom Europske unije, na takav ili sličan način s puno većim brojem detalja u kontekstu sljedivosti tog otpada koji se uvozi u Republiku Hrvatsku', rekao je Ćorić.

'To nema veze s jednim mailom'

Ćorić je odbacio tvrdnje da je upravo administrativno rasterećenje dovelo do današnje situacije s ilegalnim otpadom.

Poručio je da je za ono što se dogodilo odgovorna 'mafija i kriminal'.

'To nema veze s jednim mailom koji se šalje ili ne šalje jer je Republika Hrvatska, tada, kao i čitav niz drugih zemalja, iskoračila u novo digitalno rješenje koje je bilo značajno bolje nego prethodno', kazao je Ćorić.

Dodao je da su izmjene zakona, kao i zakon iz 2021. godine, prošle dva čitanja u Hrvatskom saboru i javno savjetovanje te da tada, kako tvrdi, nijedan dionik u hrvatskoj javnosti nije imao primjedbe na administrativno rasterećenje koje je uvedeno.