Riječ je o promjeni koja bi ukinula dosadašnju praksu prema kojoj je liječnička potvrda potrebna tek od četvrtog dana bolovanja, a ponovno bi se ukinula i mogućnost dobivanja potvrde telefonskim putem, uvedena tijekom pandemije covida., piše BBC.

Njemački kancelar Friedrich Merz poručio je kako je broj dana bolovanja u zemlji ‘prevelik’ te da gospodarstvo trpi zbog učestalih izostanaka s posla.

‘Donijeli smo tešku odluku, ali više si ne možemo priuštiti konkurentski hendikep zbog dugih izostanaka s rada’, rekao je Merz, dodajući kako se Njemačka time ‘vraća na pravila koja su vrijedila prije pandemije koronavirusa’.

Prema njegovim riječima, poslodavci će i dalje moći interno dogovarati fleksibilnije modele, no opći zakonski okvir bit će stroži.

Nove mjere dogovorile su Merzova konzervativna Kršćansko-demokratska unija (CDU) i koalicijski partner Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD).

Reforma je dio šireg paketa promjena u području poreza, rada i mirovina, koji bi trebao potaknuti oporavak njemačkog gospodarstva.

Oštre reakcije liječnika

Prijedlog je, međutim, izazvao snažne kritike liječničkih organizacija koje upozoravaju na dodatno opterećenje zdravstvenog sustava.

Njemačko udruženje liječnika obveznog zdravstvenog osiguranja (KBV) poručilo je da bi nova pravila mogla dovesti do preopterećenja ordinacija.

‘Gotovo je suludo prisiljavati tisuće ljudi da dolaze u ambulante samo kako bi dobili potvrdu’, naveli su iz KBV-a, dodajući da ‘oni koji imaju infekcije trebaju ostati kod kuće, a ne sjediti u čekaonicama’.

Slična upozorenja stigla su i od udruženja liječnika opće prakse, koje smatra da bi se zdravstveni sustav mogao dodatno opteretiti slučajevima lakših bolesti.

Podijeljene reakcije u vladi

Unutar same koalicije također postoje razlike u pristupu. Potpredsjednik vlade i čelnik SPD-a Lars Klingbeil poručio je kako je cilj pronaći ‘provediva rješenja’ te smanjiti moguće negativne posljedice nove regulacije.

‘Potrebno je osmisliti razuman okvir za ono što je dogovoreno u koalicijskom odboru’, rekao je Klingbeil.

Ministrica rada Bärbel Bas također je izrazila rezervu, istaknuvši da će se dodatno ispitati učinci mjere.

‘To nije bio moj prijedlog. Ispitat ćemo hoće li to uopće imati učinka ili će stvoriti više problema’, rekla je Bas.

S druge strane, CDU brani prijedlog tvrdeći da Njemačka ima jednu od najviših stopa bolovanja u Europskoj uniji. Jens Spahn istaknuo je kako prosjek iznosi oko 18 dana bolovanja po zaposleniku godišnje.

‘Oni koji su stvarno bolesni, naravno, trebaju ostati kod kuće’, poručio je Spahn.